1923. – Wikipedija / Википедија
Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
19. vijek
20. vijek
21. vijek
1890-e
1900-e
1910-e
1920-e
1930-e
1940-e
1950-e
<<
1919
. |
1920
. |
1921
. |
1922
. |
1923..
1924
1925
1926
1927
>>
1923.
. po kalendarima
Gregorijanski
1923..
(MCMXXIII)
Ab urbe condita
2676.
Islamski
1341–1342.
Iranski
1301–1302.
Hebrejski
5683–5684.
Bizantski
7431–7432.
Koptski
1639–1640.
Hindu kalendari
Vikram Samvat
1978–1979.
Shaka Samvat
1845–1846.
Kali Yuga
5024–5025.
Kineski
Kontinualno
4559–4560.
60 godina
Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar
11923.
Podrobnije:
Kalendarska era
Godina
1923
MCMXXIII
) bila je
redovna godina koja počinje u ponedjeljak
1923
10
11
12
Rođenja
Smrti
Događaji
uredi
uredi kod
Januar/Siječanj
uredi
uredi kod
Litvanija 1923-40
1. 1.
Jugoslavenski dinar
je jedino sredstvo plaćanja, nakon što su zamenjene krunsko-dinarske novčanice.
1. 1. - U Britaniji stupio na snagu
novi železnički zakon
, kojim je preko 100 kompanija konsolidovano u Veliku četvorku.
2 - 4. 1. - "Srdačni raskid" na Pariskoj konferenciji između Francuske i Velike Britanije, koja se protivi predstojećoj okupaciji Rura.
1 -
7. 1.
Masakr u Rosewoodu
: rasističko nasilje na Floridi ostavlja osam mrtvih i uništeno naselje
Rosewood
5. 1.
Čehoslovački
ministar finansija
Alois Rašín
je smrtno ranjen od strane jednog anarho-komuniste, umire tek u februaru.
10 -
11. 1.
- Upadi mađarske vojske na rumunsku teritoriju, zemlje Male antante protestuju 13. 1..
10
15. 1.
Klajpedska pobuna
Memelskoj oblasti
, pod francuskom upravom po mandatu Društva naroda, u korist saveza sa Litvanijom.
11. 1.
- Nakon što je Komisija za reparacije većinom glasova presudila da Nemačka nije izručila određenu količinu uglja, Francuzi i Belgijanci započinju
Okupaciju Rura
(do
1925
), Britanci protestuju.
12. 1.
- U Italiji počinje s radom
Veliko veće fašizma
, partijsko (od 1928. državno) telo s velikim uticajem.
12. 1. - Vlada KSHS odredila 16 miliona dinara za pomoć gladnim pasivnim krajevima, pre svega Dalmaciji, Crnoj Gori i Hercegovini.
13. 1.
- Nemački kancelar
Wilhelm Cuno
proglašava "pasivni otpor" okupaciji Rura, čiji troškovi doprinose
hiperinflaciji
13. 1. - Borbe za Krumu u "neutralnoj zoni" između trupa albanske vlade i pobunjenika Bajrama Curija.
14. 1.
- U Beogradu osnovana
Nezavisna radnička partija Jugoslavije
, paravan za zabranjenu
KPJ
. "Politika" javlja da je tog i sledećeg dana policija zabranila održavanje skupštine i da je sutradan uhapšeno 12 komunista, među kojima Triša Kaclerović, Moša Pijade, Đ. Đaković.
Okupacija Rura
januar - Ruska opoziciona socijalistička grupa "
Radnička istina
" objavila program u berlinskim
menjševičkim
novinama, tvrde da je
RKP(b)
postala partija organizatora i direktora.
16/
17. 1.
- Kasno uveče,
VMRO
-ove komite ubile 30 srpskih kolonista u Kadrifakovu (ili Kadrifalk, opština
Sveti Nikole
, "Politika" javlja da je ubijeno 15 kolonista)
. Ucena za
Todora Aleksandrova
je povećana sa 100 na 250 hiljada dinara.
17. 1. - Pripadnici hrvatske omladine HANAO teško ranili lidera ORJUNA-e u Osijeku.
18. 1.
- Osnovane su
italijanske provincije
Pola i Zara (
Pula
Zadar
, anektirani 1920).
24. 1.
Okupacija Rajnlanda
: američki vojnici se povukli.
26. 1.
Sun Jat-sen
i sovjetski ambasador
Adolf Jofe
sklopili sporazum o pomoći
Kuomintangu
, uz pretpostavku da će ovi sarađivati sa
komunistima
27
29. 1.
- U Minhenu se održava prvi
nacistički
kongres - 12 mitinga istovremeno, marširaju hiljade
jurišnika
28. 1.
- Zbog komitske aktivnosti, trupe treće armije su "posele teritoriju leve obale Vardara", odlučeno je i da se pojačaju žandarmerijske jedinice, a tu su i seljačke potere.
30. 1.
- Potpisana
Konvencija o razmeni grčkog i turskog stanovništva
, definisanog po verskom a ne etničkom principu.
30. 1. - Fizički i oružani sukob frankovaca i nacionalističkih omladinaca u jednoj kafani na periferiji Zagreba.
31. 1.
- Francuska naredila blokadu uglja za Nemačku, zbog železničkog štrajka u Ruru.
Februar/Veljača
uredi
uredi kod
Tutankamonovom grobu
1. 2.
Rifski rat
: proglašena
Rifska Republika
, nastala pobunom u
Španskom Maroku
pre dve godine na čelu sa
Abd el-Krimom
(likvidirana 1926).
2. 2.
- Neredi jugoslovenskih nacionalista u Celju povodom nemačkog lovačkog bala.
4. 2.
- Jak zemljotres na
Kamčatki
izaziva
cunami
od šest metara na
Havajima
4. 2. -
Lozanska konferencija
prekinuta, nastavlja se u aprilu.
4. 2. - Bačena bomba na bugarskog premijera Stambolijskog u sofijskom pozorištu.
6. 2.
- Zemljotres oko izvora Vrbasa; zemljotresa ovih dana ima i u Baranji, na Rudniku i slabiji kod Bezdana.
8. 2.
- Eksplozija u rudniku kod mesta
Dawson, New Mexico
, 123 mrtvih.
9. 2.
- Osnovana sovjetska avio-kompanija
Aeroflot
(ili 17. marta).
11. 2.
- Italijanski parlament ratifikovao Santamargaretsku konvenciju sa KSHS iz prošlog oktobra: evakuacija Sušaka, treće zone oko Zadra... Senat primio 16. 2..
16. 2.
- Otvorena grobna komora
Tutankamonovog groba
16. 2. - Umetnički bal "Hiljadu i druga noć" u Beogradu.
17. 2.
- U Parizu prikazan film
La Roue
Abela Ganca
, sa revolucionarnom tehnikom osvetljenja i montaže.
20. 2.
- Jugoslovenska i albanska vojska zaposedaju poslednji deo neutralne zone u sektoru Đeravica - Korab, gde su se krili "odmetnici Bajram Cur, Isni [Cur], Hasan Prištinac i dr."; sela Junik i Batuša, "odmetnička legla" ostaju na teritoriji KSHS (gorski srez pripada KSHS, a ljumski Albaniji).
20. 2. - Umro
Damdin Sükhbaatar
, "otac
mongolske revolucije
", po njemu će mongolska prestonica Urga biti preimenovana u
Ulan Bator
21
24. 2.
- Austrijski kancelar
Seipel
i ministar ino. poslova Grünberger u poseti Beogradu:
potpisan protokol sa četiri konvencije, najavljeni pregovori za trgovinski ugovor.
25. 2.
- U kontekstu Okupacije Rura okončana
Slobodna Država Grlić
Freistaat Flaschenhals
), kvazi-država izolovana od ostatka Nemačke.
jesen - zima - Neformalna
Razmena stanovništva između Grčke i Turske
: u Grčku, koja ima oko pet miliona stanovnika, dolazi blizu milion i po hrišćana iz Turske, u drugom smeru odlazi 400.000 muslimana.
Naseljavani su i u egejskoj Makedoniji, gde su razblažili Slovene.
Mart/Ožujak
uredi
uredi kod
1. 3.
- Grčka je poslednja zemlja u Evropi koja prihvata
gregorijanski kalendar
28. 2. - 3. 3. - Bugarske komite, tj. VMRO, pokušale napad na selo Doljane kod Štipa, došlo je do sukoba sa vojskom, komite se povlače sa stanovništvom sela; okršaj kod Tonotaraca. U isto vreme se u Nišu održava KSHS-bugarska konferencija.
Granica Sušak - Rijeka (1925)
3. 3.
- Talijanska vojska se povlači sa
Sušaka
, svečani doček jugoslavenske vojske
10
3. 3. - Evakuacija Treće zone:
Pakoštani
Biograd na Moru
; 4-tog Pašman i Sale na Dugom otoku.
3. 3. - Garvanski masakr, u radoviškoj opštini: vlasti ubile 29 osoba u selu Garvan, na koje je dejstvovano i topovima.
. (→
mk:Гарвански масакр
) U novinskom izveštaju se kaže da su poginuli komitski jataci u bekstvu,
11
a sutradan da su seljani bili primorani da prate komite.
3. 3. - Prvi broj magazina
Time
6. 3.
- Potpisan Halibutov ugovor između SAD i Kanade o ribarskim pravima na severnom Pacifiku -
Kanada
je prvi put sklopila ugovor bez učešća britanskog predstavnika.
Lenjin je onesposobljen
9. 3.
Lenjinov
treći moždani udar - gubi moć govora, vezan je za krevet; za zamenike će biti određeni
Aleksej Rikov
Lev Kamenjev
12. 3.
Lee De Forest
prikazao štampi proces zvučnog filma
Phonofilm
13. 3.
- Završena evakuacija treće zone, parada jugoslovenskih i italijanskih trupa u Murvici.
14. 3.
Rudolph Valentino
Natacha Rambova
se definitivno venčali.
14. 3. - Društvo naroda priznalo granicu između
Poljske
Litvanije
, koja
Vilnius
ostavlja Poljskoj - Litvanija će to priznati tek posle ultimatuma
1938
15. 3.
- Jak zemljotres u 06:44 kod
Imotskog
6.2, Int. VIII-IX), razaranja u Sarajevu, Kotoru, Dubrovniku, Mostaru (duvanska fabrika), osetio se i u Beogradu.
16. 3.
- Prikazan epski western
The Covered Wagon
18. 3.
Parlamentarni izbori u KSHS
Pašićeva
NRS
108 mandata (+17),
Radićeva
HRSS
70 (+20),
Demokratska stranka
51 mandat (-41, usled velike podeljenosti) itd.
21. 3.
- Sporazum Bugarske i Saveznika o ratnim reparacijama.
23. 3.
Niški sporazum
između
Bugarske
Kraljevine SHS
- bugarska vlada se obavezuje da suzbije aktivnosti
VMRO
25. 3.
(?) - Avioni kompanije "Franko-Rumen" na liniji Pariz-Istanbul sleteli na pančevački aerodrom da prime gorivo (time se Kraljevina SHS uključila u evropski vazdušni saobraćaj).
25. 3. - Skupština Jugoslovenskoga sokolskoga saveza u Beogradu; predsednik uprave, starosta, je
Vladimir Ravnihar
26. 3.
- Suđenje 16-orici katoličkih sveštenika u Moskvi:
Jan Cieplak
Konstantin Budkevich
osuđeni na smrt, Budkevich streljan 31. marta ili 1. aprila.
27. 3.
- Sastanak
Radić
Korošec
Spaho
u Zagrebu. Radić ima federalističke zahteve, u Srbiji se već javljaju ideje o amputaciji Hrvata i Slovenaca.
12
28. 3.
- Osnovana
Regia Aeronautica
, vazduhoplovne snage Italije.
29. 3.
Rumunjska
dobila novi ustav (traje do 1938), između ostalog Jevreji dobili državljanstvo, čemu se protivi nedavno osnovana Nacional-hrišćanska liga
A. C. Cuze
C. Z. Codreanua
29. 3. - Konferencija o
Južnoj željeznici
u Rimu: zaključene su dve konvencije o prometu i reorganizaciji.
13
(vlada KSHS ratifikovala 25. 8.).
31. 3.
- Francuske snage pucale na radnike Kruppove fabrike automobila u
Essenu
, 11 mrtvih.
mart-april - Sovjetske vlasti stavljaju pod kontrolu
Kamčatku
Anadir
April/Travanj
uredi
uredi kod
mart/april - Glad u nikšićkom i kolašinskom okrugu, gde je preko dva metra snega.
14
1. 4.
- Prikazana komedija
Harolda Lloyda
Safety Last!
1. 4. - Ratni bugarski premijer Vasil Radoslavov je u odsustvu osuđen u Sofiji na doživotni zatvor, kao i pet njegovih ministara.
4. 4.
- Formalno inkorporirana filmska kompanija
Warner Bros.
5. 4.
Lord Carnarvon
umro u Kairu od trovanja krvi, što inspiriše priču o "Tutankamonovom prokletstvu".
6. 4.
Louis Armstrong
snimio prvu pesmu,
Chimes Blues
10. 4.
Irski građanski rat
: glavnokomandujući
Irske republikanske armije
Liam Lynch
je poginuo, što je praktični kraj rata - Lynchov naslednik
Frank Aiken
proglašava jednostrano primirje krajem meseca.
13. 4.
- "Markov protokol" u Zagrebu - efemerni sporazum između radikala i
Federalističkog bloka
(Radić, Korošec, Spaho).
15. 4.
- Masovni miting
HRSS
-a u zagrebačkom
Borongaju
, Radićev oštar govor ("Pašić je sporazum stavio u džep", "Nas neće videti u beogradskoj Skupštini. Osim ako bi trebalo srušiti tiraniju".)
16. 4.
- Pašić podneo ostavku vlade, slede pregovori o mogućoj koaliciji, mandat je dobijao i lider demokrata Ljuba Davidović.
17. 4.
- Sukob u Donjoj Stubici, tj. selu Šagudovcu, između seljaka i žandarma koji su tražili begunce od vojske - trojica mrtvih seljaka.
15
17 -
25. 4.
XII kongres RKP(b)
Staljinov
obračun sa gruzijskim nacionalnim komunistima (→
Gruzijska afera
);
RKP(b)
sada smatra da su lokalni šovinizmi veći problem od ruskog; početak politike
korenizacije
, promovisanja lokalnih kadrova i pripadnika nacionalnih manjina na nižim nivoima. Trojka Staljin-
Kamenjev
Zinovjev
(protivnici
Trockog
) sprečili objavljivanje Lenjinovog "Pisma kongresu" (kasnije nazvano "
Lenjinov testament
").
19. 4.
Kraljevina Egipat
dobila ustav - parlamentarni sistem.
21. 4.
- U Italiji prvi put proslavljen dan osnivanja Rima, kao zamena za Dan rada.
22. 4.
- Izbori u
Bugarskoj
Bugarski zemljoradnički narodni savez
uzima 212 od 245 mandata.
23. 4.
- U
Poljskom koridoru
inaugurirana luka
Gdynia
, zamena za luku
Gdanjsk
/Dancig (
Slobodni Grad Danzig
pod zaštitom
Društva naroda
).
25. 4.
- Administrativna nezavisnost
Emirata Transjordanija
, formalno dela
Britanskog mandata nad Palestinom
26. 4.
- Princ Albert, vojvoda od Yorka (kasnije kralj
George VI
) oženio se sa Lady
Elizabeth Bowes-Lyon
(kasnije kraljica majka Elisabeth).
27. 4.
- Prva žena advokat u KSHS: Jelena Mihajlović-Đorić je položila advokatsko-sudijski ispit.
16
28. 4.
- Otvoren originalni
Stadion Wembley
ca. 28. 4. - Upravnik beogradske varoši ograničio brzinu automobila na 25 km/h zbog sve češćih udesa.
29. 4.
- Veliki zbor Narodne odbrane u Beogradu za "narodno državno jedinstvo", protiv "antidržavnih separatističkih pokreta".
17
Maj/Svibanj
uredi
uredi kod
2. 5.
- Nova Pašićeva vlada je položila zakletvu, homogena radikalska.
3. 5.
- Potpisana je konvencija o slobodnoj zoni u Solunu (deluje od
1925
).
6. 5.
- Velika grupa bandita zaustavila luksuzni Plavi ekspres u južnom
Šantungu
u Kini i uzela 300 putnika kao taoce, uključujući 30 belaca - pušteni dva meseca kasnije nakon isplate otkupa
18
9. 5.
- Premijera
Brechtovog
komada
Im Dickicht der Städte
u Minhenu - nacisti je ometaju.
12. 5.
- U Beču održana
Druga zemaljska konferencija KPJ
- zaključeno da rukovodstvo mora raditi u zemlji, za generalnog sekretar izabran
Triša Kaclerović
8. 5.
- Francuski vojni sud osudio
Gustava Kruppa
na 15 godina teškog rada (oslobođen posle 7 meseci).
10. 5.
- U Sofiji objavljena naredba o raspuštanju makedonskih organizacija i tekst Niškog sporazuma.
19
Dolazi do hapšenja, zabrana listova i borbi vojske sa komitama, neki prelaze preko granice KSHS.
10. 5. - Beli emigrant
Moris Konradi
ubio sovjetskog delegata na Lozanskoj konferenciji
Vaclava Vorovskog
- Konradi oslobođen na suđenju, dolazi do prekida diplomatskih odnosa SSSR i Švajcarske.
12. 5.
- U Beogradu otvoren hotel Palas sa umetničkom galerijom u pet salona.
maj - Program HRSS (autor dr. Rudolf Horvat): Hrvatska bi trebala biti u konfederaciji, savezu država, sa Srbijom.
20
maj - U okolini
Muća
u Dalmaciji pojavile se "velike rulje odbeglih vojnika" koji noću napadaju okolna sela.
21
16. 5.
- Rano ujutru, skupština je verifikovala 239 mandata - ostaju četiri osporena i 69 Radićevih.
21. 5.
- Profesorski pokret: nastavnici srednjih škola u Srbiji i Crnoj Gori podnose ostavke - ministar prosvete obaveštava cirkularom 25-tog da se ne usvajaju i najavljuje novi zakon sa nagradama činovnicima.
22. 5.
- Oboleli britanski premijer
Bonar Law
daje ostavku, nasleđuje ga
Stanley Baldwin
(1923-24, 1924-29 i 1935-37).
24. 5.
- Okončan
Irski građanski rat
: Frank Aiken naredio da se baci oružje, pobeda pristalica
Anglo-irskog ugovora
26. 5.
- Konstituisana nova skupština KSHS, predsednik
Ljuba Jovanović
26 -
27. 5.
- Održana prva trka
24 časa Le Mana
29. 5.
- Premijera
Nušićevog
Sumnjivog lica
" u beogradskom Narodnom pozorištu.
30. 5.
- Svepravoslavni kongres u Carigradu usvojio
kalendar
naučnika
Milutina Milankovića
Jun/Juni/Lipanj
uredi
uredi kod
1. 6.
- U Beogradu izmereno 34,4 stepeni.
4. 6.
- Gušenje štrajka rudara u Uncíji, Bolivija, ubijena četiri rudara.
4. 6. - Anarhisti iz grupe
Los Solidarios
ubili nadbiskupa Saragose, kardinala Juana Soldevillu.
7. 6.
- Pašić opisuje u skupštini kako je došlo do ujedinjenja, ističe da se neće napuštati "ideja jedinstvene države".
Učesnici bugarskog prevrata
9. 6.
Devetojunski prevrat
Bugarskoj
, desničari i vojska zbacili premijera
Aleksandra Stambolijskog
, postavljen
Aleksandar Cankov
. Agrarci odmah odgovoraju nekoordinisanim
Junskim ustankom
, najjačim u okolini
Plevena
13. 6.
- Osnovana
Beogradska filharmonija
; osnivač, prvi direktor i šef-dirigent
Stevan Hristić
14. 6.
- Pripadnici VMRO-a ubili zbačenog premijera Stambolijskog u njegovom rodnom selu.
16. 6.
- Zauzećem
Ajana
na Ohotskom moru okončana je
Jakutska pobuna
Belih Rusa i završen
Ruski građanski rat
23. 6.
- Na Kosovu se predao harambaša
Azem Bejta
24. 6.
- Zabranjen miting HRSS u Zagrebu (Radić: "Evropa ne može biti složna s Azijom", "Evropa žali danas što je propalo jedno kulturno dobro i što su kulturna područja predata Ciganima"
22
).
24. 6. - Osnovana Zadruga za saobraćaj i promet stranaca - preteča kompanije "
Putnik
".
25. 6.
- "Politika" objavljuje da su kod makedonskih komita pronađeni dokumenti o saradnji sa nekim hrvatskim vojnim licima koji služe tamo.
26. 6.
- Palata ustanovljene sreće u
Zabranjenom gradu
je izgorela nakon što je
Puyi
naredio inventar blaga, kako bi se ustanovile razmere evnuške korupcije. Većina evnuha će zatim biti proterana.
26. 6. - Skupština KSHS usvojila naknadne i vanredne kredite od 1,2 milijarde dinara.
27. 6.
- Premijer
Nikola Pašić
lakše ranjen u atentatu - izvesni Milutin Rajić ispalio šest revolverskih metaka u premijerov automobil (osuđen na 20 godina robije 22. septembra).
23
Jul/Juli/Srpanj
uredi
uredi kod
Amblem Sovjetskog Saveza (verzija 1923-36)
6. 7.
- U
SSSR
formiran
Savet narodnih komesara
(vlada). Prvi predsednik je, formalno,
Vladimir Lenjin
, a zapravo
Lav Kamenjev
, koji čini "trijumvirat" sa
Zinovjevim
Staljinom
. Istog dana odobren projekt
Ustava SSSR
(stupa na snagu sledećeg januara).
6. 7. -
Dadaistički
događaj "Veče bradatog srca" u Parizu:
André Breton
izazvao nerede tokom izvođenja predstave "
Srce na gas
" (
Le Cœur à gaz
) njegovog rivala
Tristana Tzare
- praktično kraj dadaizma.
9. 7. - Prilikom pretresa jedne kuće u Zagrebu nađeni su podaci koju upućuju na špijunažu.
24
9. 7.
- Provala oblaka i poplava između Niške Banje i Suve planine odnose 13 žrtava.
25
10. 7.
- Vaseljenski patrijarh
Meletije IV
beži iz Carigrada na Svetu Goru - podnosi ostavku u septembru, koja je zvanično objavljena u novembru.
10. 7. - Krupan grad/tuča ubija 23 ljudi u
Rostovu
, SSSR.
10. 7. - Egipatski aristokrata Ali Kamel Fahmy Bey ubijen u Londonu od svoje supruge, bivše kurtizane i ljubavnice princa Edwarda, Marguerite Alibert - u septembru je oslobođena na suđenju.
13. 7.
- Predstavljen
Natpis Hollywood
iznad
Hollywooda
u Kaliforniji (prvobitno HOLLYWOODLAND).
13. 7. -
Roy Chapman Andrews
otkrio jaja dinosaura u Mongoliji.
14. 7.
- Hrvatski blok objavljuje tekst Markovog protokola,
26
Stjepan Radić govori o "Bastilji" i optužuje Pašića, Pribićevića i druge da su nameravali da bude ubijen.
15. 7.
- Eksplozija škartirane municije na Metinom brdu kod Kragujevca, razbijeni prozori u gradu.
15. 7. -
Hristijan Rakovski
, saveznik Trockog, smenjen s položaja predsednika saveta narodnih komesara
Ukrajinske SSR
i poslat u London.
15. 7. - U Italiji objavljen manifest sa merama za
Italijanizaciju Južnog Tirola
19. 7.
- Skupština KSHS izglasala Zakon o ustrojstvu vojske.
20. 7.
- U Meksiku ubijen
Pančo Vilja
, pretpostavlja se u organizaciji vlasti.
ca.
20. 7.
- Uhapšeni oficiri u Južnoj Srbiji (Makedoniji) i Hrvatskoj zbog navodne antidržavne zavere za otcepljenje Hrvatske i Makedonije; špijunska afera sa Danicom Androlić
27
i izvesnim Abdagićem, impliciran i Stjepan Radić (i Androlićeva i Abdagić su oslobođeni u oktobru sledeće godine, kada je sud našao da je njen iskaz izmišljotina).
23. 7.
? -
Stjepan Radić
prethodne noći pobegao u Mađarsku
28
- obilazi Beč, London, Moskvu.
24. 7.
- Posle osam meseci pregovora potpisan
Lozanski ugovor
, poslednji mirovni ugovor
Velikog rata
: utvrđene granice Turske prema Grčkoj i Bugarskoj, njena nezavisnost, uzajamno poštovanje (preostalih) manjinaca u Grčkoj i Turskoj, dogovor o Moreuzima - za Tursku znatno povoljnije od
Sporazuma u Sèvresu
iz 1920. (za ostale granice videti
Mosulsko pitanje
Država Hataj
).
24. 7. - Skupština KSHS usvojila Zakon o činovnicima (na snazi od 31. 7.).
23. 7.
Devonshirova bela knjiga
: interesi Afrikanaca u
Koloniji Keniji
moraju imati prvenstvo u odnosu na doseljenike
25. 7.
- Skupština KSHS glasala za "izdavanje sudu" nekoliko poslanika, među kojima i Stjepana Radića i Vlatka Mačeka.
31. 7.
- Demonstracije u Prištini, dan nakon što su "Turci" ubili vojnika na putu prema Labu, traži se od vlasti da zaštite "naš živalj"; porazbijani turski dućani.
Avgust/August/Kolovoz
uredi
uredi kod
Calvin Coolidge
2. 8.
- Predsednik SAD
Warren G. Harding
umro na dužnosti, nasleđuje ga potpredsednik
Calvin Coolidge
(do
1929
). Harding je bio popularan u vreme smrti ali će ubrzo biti otkriveni skandali koji su mu zadugo pokvarili reputaciju.
3. 8.
- Štrajk železničara u Sloveniji i Hrvatskoj, pozvani su na vojnu vežbu.
9. 8.
- Kačaci napali selo
Zelenikovo
blizu Skoplja, ima nekoliko mrtvih; bilo je i napada kod Gostivara, Kičeva, Galičnika i Debra.
29
12. 8.
- Nakon
talasa štrajkova
sa desetinama mrtvih, nemački kancelar
Wilhelm Cuno
daje ostavku; nasleđuje ga
Gustav Stresemann
(do novembra), na čelu koalicione vlade - u zemlji besni hiperinflacija.
ca. 12. 8. -
Stjepan Radić
se kriomice vratio iz
Beča
u zemlju?, pa otišao u
London
; vlada razmatra zakonske mere koje će preduzeti protiv njega.
13. 8.
- Ugovor sa avenije Bucareli o namirivanju američkih potraživanja zbog gubitaka u Meksiku zbog
revolucije
- nije ratifikovan, ubrzo je povučen.
13. 8. - Nemačka izjavljuje da privremeno prekida isplatu ratne odštete u naturi Kraljevini SHS.
13. 8. - Vlada KSHS izdala uputstva za ukidanje pokrajinskih uprava u Splitu i Sarajevu, jer su uspostavljene oblasti.
avgust -
Kriza makaza
u sovjetskoj Rusiji, industrijskim centrima se proširio talas štrajkova.
avgust -
Adwanska pobuna
Transjordaniji
protiv emira
Abdulaha
i britanskog mandata.
avgust - Završava se
Sunčev ciklus
15 i započinje broj 16 (do 1933).
18. 8.
- Radić u
Londonu
19. 8.
- Opštinski izbori u predratnoj Srbiji i Crnoj Gori, uspeh radikala, uključujući Beograd. U Kos. Mitrovici je došlo do oružanog sukoba "Arnauta" i Turaka sa Srbima.
19. 8. - Euharistički kongres u Zagrebu.
30
23. 8.
- Štrajk u Pireju, u sukobu sa vojskom ima mrtvih.
24. 8.
- Bačena bomba na Spahu sa društvom u bašti ispod Bendbaše, nema ranjenih.
26. 8.
Rifski rat
: španski bojni brod
España
se nasukao na marokanskoj obali.
27. 8.
- Kod
Janjine
u Grčkoj ubijeni članovi italijanskog tima, gen.
Enrico Tellini
i još trojica, koji je nadgledao demarkaciju
Albanije
Grčke
29. 8.
- Italijanski ultimatum Grčkoj, između ostalog zahteva se 50 miliona lira odštete i asistencija italijanskog vojnog atašea u istrazi ubistva.
30. 8.
- Odmetnici ubili pet žandarma u mestu Šišman kod Nikšića.
31
31. 8.
Krfski incident
: italijanska mornarica bombarduje
Krf
, nakon čega se iskrcava nekoliko hiljada vojnika.
31. 8. -
Društvo naroda
dalo mandat Belgiji za
Ruandu-Urundi
(deo Belgijskog Konga od 1925, nezavisni
Ruanda
Burundi
od 1962).
Septembar/Rujan
uredi
uredi kod
Veliki zemljotres u Kantōu 1923.
: razaranje u Yokohami
1. 9.
- Katastrofalni
Veliki zemljotres u Kantōu
pogađa gradove Tokio i Jokohama - preko 105 hiljada mrtvih, najsmrtonosniji u istoriji Japana. Rulja okrivljuje Korejce za požare i zamućene bunare, ubijene hiljade ljudi.
1. 9. - Vlada KSHS je preuzela eksploataciju bivše
austrijske Južne željeznice
na svojoj teritoriji.
3. 9.
- Razmena novčanica krune u Trećoj zoni.
4. 9.
- Poleteo prvi dirižabl mornarice SAD,
USS Shenandoah
- napunjen je većinom svetske zalihe
helijuma
5. 9.
- Komunističke manifestacije u Beogradu povodom dočeka poslanika
Filipovića
Čopića
Kovačevića
, kratak sukob sa organima reda kod železničke stanice.
32
6. 9.
- Rođen prestolonaslednik
Petar Karađorđević
(kršten
21. 10.
).
6. 9. - Hanaovci izazvali sukob sa orjunašima u Zagrebu, ubijen žandarmski oficir Galović.
33
7. 9.
- Na Međunarodnom kongresu kriminalističke policije u Beču osnovana međunarodna komisija, prethodnica
Interpola
8. 9.
- Agent Kominterne
Mihail Borodin
postaje politički savetnik vrha
Kuomintanga
- partija je konsolidovana po sovjetskim linijama, ulazi u
Prvi ujedinjeni front
sa
KP Kine
(do
1927
).
8. 9. -
Katastrofa na Honda Pointu
: devet američkih razarača se nasukalo na kalifornijskoj obali, sedam nepovratno, 23 mrtvih.
8. 9. -
GPU
hapsi u Rusiji osobe osumnjičene da su u vezi sa grupom
Radnička istina
, među kojima je i
Aleksandar Bogdanov
9. 9.
- Prvi noćni let u istoriji vazduhoplovstva, Pariz-Beograd-Bukurešt-Istambul.
9. 9. -
Mustafa Kemal Atatürk
osnovao Narodnu partiju (od sledeće godine
Republikanska narodna stranka
), u početku jedinu partiju u Turskoj.
10. 9.
Irska Slobodna Država
primljena u Društvo naroda.
13. 9.
- General
Miguel Primo de Rivera
izveo vojni udar u Španiji, uspostavljena diktatura (do
1930
) ima reformističke ambicije.
15. 9.
Musolini
odredio Beogradu ovaj datum kao rok za ratifikaciju ugovora o
Rijeci
; jugoslovenska vlada umesto toga registrovala
Rapalski ugovor
kod
Lige naroda
. Vojni pokreti pre toga izazvali zebnju u Evropi.
15. 9. - Grčka predala Turskoj
Karaağaç
, predgrađe
Jedrena
34
. Grčke izbeglice su prošlog meseca osnovali Novu
Orestijadu
16. 9.
Incident Amakasu
: japanska policija ubila dvojicu anarhista i šestogodišnjeg nećaka jednog od njih.
17. 9.
- Italijani postavili svog guvernera u
Rijeci
- faktički aneksija.
17. 9. - Beogradski ultimatum
Bugarskoj
da će preći granicu ako ne prestanu
komitski
upadi iz te zemlje (kasnije posredovanje francuskog premijera
Poenkarea
).
19/
20. 9.
Septembarski ustanak
u Bugarskoj - komunisti pod pritiskom
Kominterne
, uz podršku
agraraca
i anarhista; ugušen do kraja meseca, lideri, među kojima i
Georgi Dimitrov
, pobegli preko Srbije.
23. 9.
- Posle pet godina okončana saveznička
Okupacija Carigrada
, turski vojnici se vraćaju 6. oktobra.
26. 9.
- Nemačka vlada zvanično okončava pasivni otpor
okupaciji Rura
i zavodi vanredno stanje.
26. 9. -
Bavarski
premijer
Eugen von Knilling
proglašava vanredno stanje i imenuje
Gustava von Kahra
za zemaljskog komesara sa diktatorskim ovlašćenjima. Nemački predsednik
Friedrich Ebert
proglašava vanredno stanje i daje izvršna ovlašćenja ministru vojske Ottu Gessleru, ali Kahr odbija ispunjavati njegove naredbe.
27. 9.
- Italijanska vojska napušta Krf, nakon što je
Konferencija ambasadora
dodelila Italiji skoro sve što je tražila.
28. 9.
Etiopsko Carstvo
primljeno u Društvo naroda nakon što je potpisalo dokument o ukidanju
ropstva
(ostvareno 1940-tih); Velika Britanija i Italija su se protivile prijemu.
29. 9.
- Stupaju na snagu britanski i francuski mandat
nad Palestinom
odn.
u Siriji i Libanu
29 - 30. 9. - Velike ponovne sahrane u Beogradu:
Stevan Stojanović Mokranjac
29-og, prenesen iz Skoplja, i
Vojvoda Vuk
30-og, prenesen iz Soluna.
30. 9.
- U Aleksinačkom rudniku stradalo 10 rudara od gušenja ugljen-monoksidom.
35
30. 9 -
Küstrinski puč
na istoku Nemačke:
Crni Reichswehr
na čelu sa majorom von Buchruckerom pokušao zbaciti vladu, ubrzo suzbijeni.
Oktobar/Listopad
uredi
uredi kod
Petar Karađorđević sa kumom
1. 10.
- Uzdignuti put
Johor
Singapore
otvoren za javnu upotrebu.
1. 10. - 8. 11. - Imperijalna konferencija u Londonu: dogovoreno da će dominioni moći potpisivati sopstvene ugovore sa stranim zemljama.
1. 10. -
Južna Rodezija
postaje britanska kolonija, umesto administracije Britanske južnoafričke kompanije (s prekidima do 1980, zatim nezavisni
Zimbabve
).
6. 10.
- U Atini potpisana konvencija o "Srpskoj slobodnoj zoni".
8. 10.
- Trocki šalje pismo Centralnom komitetu i Centralnoj kontrolnoj komisiji, za ekonomske probleme krivi nedostatak unutarpartijske demokratije.
10. 10.
- General
Cao Kun
, komandant
klike Zhili
, novi je predsednik Republike Kine, nakon otvorenog podmićivanja članova parlamenta (do 1924).
13. 10.
Ankara
proglašena prestonicom
Turske
14. 10.
Čaruga
je sa svojim "gorskim tićima" pokušao opljačkati posjed grofa Eltza u
Ivankovu
kod Vinkovaca, ali je došlo do okršaja sa žandarmerijom - ucenjen je na 120.000 dinara.
36
15. 10.
Deklaracija 46-orice
istaknutih komunista Politbirou povodom ekonomske situacije u SSSR - nastanak
Leve opozicije
15. 10. - U beogradskom hotelu "Palas" su ranjeni švajcarski trgovac Izeli i francuski kapetan Karlije,
37
što izaziva dosta publiciteta narednih dana (uključujući "kuplete u opereti";
38
Karlije osuđen na 20 godina sledećeg maja
39
).
16. 10.
- Osnivačka skupština Društva za saobraćaj putnika i turista Kraljevine SHS - preteča "Putnika".
16. 10. - Braća
Walt
Roy O. Disney
osnovali
The Walt Disney Company
Kemal Atatürk
, predsednik Turske 1923-38.
20. 10.
- Dr.
Ksenija Atanasijević
je izabrana za docenta filozofije na beogradskom Filozofskom fakultetu - prva univerzitetska nastavnica.
21. 10.
- Kršten prestolonaslednik
Petar Karađorđević
21. 10. - U Aachenu proglašena
Rajnska Republika
pod francuskim okriljem - propada, nakon nasilja, do kraja novembra.
22. 10.
- Venčanje kneza
Pavla Karađorđevića
i grčke princeze
Olge
22. 10. -
Leonardopulos–Gargalidisov pokušaj puča
u Grčkoj: oficiri, pristalice kralja, pokušale zbaciti vladu - njihov neuspeh će dovesti do proglašenja republike sledećeg marta.
23. 10.
- "Nemački oktobar": militantni komunisti greškom dižu
Hamburški ustanak
koji je brzo ugušen, poginulo je preko 100 ljudi. Kominterna i KPD su ranije planirali ustanak, po ugledu na Oktobarsku revoluciju, ali su opozvali stvar usled nedostatka podrške.
24. 10.
Sarajevska filharmonija
održala prvi koncert.
24. 10. - U
Speyeru
proglašen "Autonomni
Pfalc
", uz podršku Francuza.
25. 10.
- U Beograd se iz "zarobljeništva" vratio brod "Car Nikola II", smatran za najlepši Srpskog brodarskog društva.
28. 10.
- General
Reza Khan
postaje predsednik vlade Persije (od 1925. šah),
Ahmed-šah Kadžar
odlazi u inostranstvo, više se neće vratiti.
29. 10.
Proglašena Republika
Turska
, prvi predsednik
Mustafa Kemal Atatürk
(do smrti
1938
).
29. 10. - Po naređenju nemačkog predsednika smenjen predsednik vlade Saksonije
Erich Zeigner
, koji je ranije tokom meseca uveo dvojicu komunista u vladu.
29. 10. - U Njujorku izveden mjuzikl
Runnin' Wild
sa pjesmom
Charleston
oktobar
? -
Time
tvrdi da jugoslovenski poslanik u Atini,
Živojin Balugdžić
pregovara sa
sovjetskom
vladom o priznanju
40
Zastava
JKRM
31. 10.
- U Gružu kod Dubrovnika otvorena Pomorska vojna akademija. Na brodovima
mornarice
je prvi put istaknuta ratna zastava.
41
Flota ima šest minonosaca, 12 torpiljera i pomoćna plovila; ima 108 oficira i 2.800 mornara; na Dunavu su četiri monitora itd.
42
Novembar/Studeni
uredi
uredi kod
Pivnički puč
Orden krvi
Naličje medalje posvećene nemačkoj inflaciji
1. 11.
- Arhijerejski sabor SPC, koji zaseda u Sremskim Karlovcima od septembra: ranije su usvojeni crkveni zakon i ustav a reforma kalendara i drugi sveštenički brak se odlažu dok ih ne prihvate i druge pravoslavne crkve.
43
44
45
1. 11. -
İsmet İnönü
je prvi premijer Turske republike.
2. 11.
- Pokušaj ubistva potpuk. Krstića, vojnog atašea KSHS u Sofiji - vlada KSHS će 5-tog uputiti "ultimatum", nakon čega se Bugarska izvinjava.
2. 11. - Sudar vozova kod Zemunskih Obora, poginula dva vojnika.
3. 11.
- Na severu Rusije se otvara
Solovecki logor
, što se smatra začetkom logora iz sistema
Gulag
6. 11.
Krakovski neredi
(ili ustanak): sukob radnika sa policijom i vojskom, poginulo najmanje 18 radnika i 14 vojnika.
8. 11.
Pivnički puč
Minhenu
Adolf Hitler
pokušava u saradnji sa
Ludendorfom
da preuzme vlast u Minhenu, Bavarskoj i Nemačkoj.
9. 11.
- U okršaju ispred
Feldherrnhalle
poginula 4 policajca i 16 nacista. Krvava nacistička zastava (
Blutfahne
) postaje njihov sveti simbol.
11. 11.
- Hitler uhapšen - u pritvoru i zatvoru ostaje do decembra 1924.
11. 11. - Deonicom Topčider – Mala Krsna, završena je pruga Beograd – Požarevac (redovan saobraćaj predviđen za sledeći mart).
12. 11.
- U SAD prikazan film
Flaming Youth
sa
Colleen Moore
, za koji se smatra da je privukao najviše pažnje na
flapper
devojke (mada je i ranije bilo takvih filmova, npr.
The Flapper
iz 1920. sa
Olive Thomas
).
15. 11.
- U Nemačkoj uvedena
rentenmarka
, kojom je zaustavljena
hiperinflacija
(4.200.000.000.000 "papirnih maraka" za dolar).
novembar - U Beogradu uhvaćeni prvi prodavci
kokaina
46
18. 11.
- U Italiji donesen
Acerbov zakon
: partija sa najviše glasova, i iznad 25%, dobija dve trećine mesta u parlamentu.
23. 11.
- Pad
Stresemannove
koalicije u Nemačkoj, od 30. 11. ga nasleđuje
Wilhelm Marx
iz Centruma a on ostaje ministar ino. poslova do smrti 1929. Zabranjene nacistička i komunistička partija.
23/24. 11. - Orkanski vetar u Hercegovini i južnoj Dalmaciji obara drveće i vagone sa pruge.
24. 11.
- U Beogradu potpisan protokol o razgraničenju
KSHS
Rumunije
47
(stupa na snagu sledećeg aprila). Razmenjuje se nekoliko sela i većinski nemačka varoš Žombolj/
Žimbolija
25. 11.
- Žandarmi na konjima rasteruju nedozvoljene levičarske studentske skupove kod beogradske "Slavije", sazvane zbog politike prema Grčkoj i inostranih ubistava Daskalova i Vorovskog - pretučeni su i slučajni prolaznici a navodni i srnaovci koji su došli da ometu zborove. Blokirana je i zgrada univerziteta.
26. 11.
- U Beograd je stigao Božidar Sever, stručnjak u komisiji za razgraničenje sa Mađarskom, koga su sa mađarske strani uhapsili i zlostavljali od prošlog aprila.
Decembar/Prosinac
uredi
uredi kod
1. 12.
- Popustila novoizgrađena
brana Gleno
kod Bergama u Italiji, 356 mrtvih.
1. 12. - Kačaci uveče zaustavili voz kod Gostivara i opljačkali putnike (vozovi od ranije tu nisu saobraćali noću, iz predostrožnosti).
48
1 - 3. 12. - Prvi kongres
ORJUNA
-e u Splitu.
49
ca. 1. 12. - Poplave u Sloveniji i Zagrebu, velika materijalna šteta; poplavljena i neka sela oko Beograda, poplava ima i u Crnoj Gori.
4. 12.
- Prikazana prva verzija filma
The Ten Commandments
5. 12.
- Bivši meksički sekretar finansija
Adolfo de la Huerta
pokreće pobunu protiv predsednika
Obregóna
, nakon što je ovaj podržao
P. E. Callesa
za sledećeg predsednika.
6. 12.
- Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu: konzervativci gube većinu, što će sledećeg meseca omogućiti
Ramsayu MacDonaldu
da postane prvi laburista premijer.
decembar -
Lav Trocki
objavljuje niz članaka u "Pravdi" protiv birokratizacije
partije
i slabljenja kontrole članstva nad organizacijom (sakupljeni u knjigu "Novi kurs") - otvoreni sukob sa Staljinom i njegovim saveznicima.
12. 12.
- Od pucanja brane na reci
Po
u Italiji strada 600 ljudi.
14. 12.
- Skupština KSHS usvojila zakon o francuskom zajmu od 300 miliona franaka za naoružanje.
15. 12.
- Sudar vozova između Čakovaca i Grabova u zap. Sremu, poginuo jedan mašinovođa.
16. 12.
- Izbori u
Grčkoj
, pobeda liberala
Elefteriosa Venizelosa
dec. - Stjepan Radić opet u
Beču
, iz Londona.
18. 12.
- Grčki kralj
Đorđe
napustio zemlju (vratiće se 1935), regent je admiral
Kunduriotis
(predsednik republike 1924-29).
Uhvaćen je Čaruga
21. 12.
- Glumac
Pera Dobrinović
je umro u garderobi, pred pozorišnu predstavu.
21. 12. - Potpisan
Nepalsko-britanski ugovor
Nepal
prvi put definisan kao nezavisna zemlja.
21. 12. - Francuski dirižabl
Dixmude
eksplodirao tokom grmljavine pored Sicilije, 52 mrtvih.
23. 12.
Konvencijom potpisanom u Parizu ustanovljena
Tangerska internacionalna zona
pod zajedničkom upravom Francuske, Španije i Britanije (zona traje do
1956
).
25. 12.
- Napadi razbojnika na žandarme u blizini Cetinja: na Popovom kamenu ubijena dva žandarma a na Baguru tri. Od groma se srušio krov katoličke parohijalne crkve na Cetinju.
50
Uvodnik "Politike" od 1. januara naziva Crnu Goru "pokrajinom najvećih zločina i divljaštva", gde "odmetničke bande potpuno gospodare selima"; žandarmerija se žali da meštani pomažu odmetnicima i sami osnivaju pljačkaške družine.
51
25. 12. -
Čaruga
je u pritvoru u Osijeku, pošto je pronađen u Vinkovcima, gde je držao u zakupu jednu vilu kao trgovac Drezgić (obešen 1925).
27. 12.
- Završeni izbori u
Albaniji
Ahmet Zogu
ima većinu. Istovremeno je izvršen i prvi popis,
zemlja ima 814.000 stanovnika
, od čega 68,5% muslimana, 20,5% pravoslavaca i 10,5% katolika.
27. 12. -
Incident Toranomon
: komunista pokušao da ubije princa
Hirohita
28. 12.
- U Rubeži kod Nikšića uništena odmetnička grupa
Sava Raspopovića
52
29. 12.
Vladimir Zvorikin
prijavio u SAD prvi patent za televiziju, namjerava upotrijebiti
katodnu cijev
ikonoskop
je prikazan 1933).
Kroz godinu
uredi
uredi kod
Ekonomski oporavak u Kraljevini SHS: stabilizacija dinara i inflacije, uravnotežen budžet.
U Crnoj Gori ima "preko 250" odmetnika (do 1926. ih je ostalo pet).
53
Plesni maratoni
postaju popularni u SAD.
Katastrofe
uredi
uredi kod
24. ožujka
Potres
jačine 7,3 u
Kini
, 5.000 mrtvih
25. 5.
Potres
jačine 5,7 u
Iranu
, 2.200 mrtvih
1. 9.
Potres
u regiji
Kanto
Japan
, 140.000 mrtvih
Rođenja
uredi
uredi kod
Glavni članak:
:Kategorija:Rođeni 1923.
Januar/Siječanj – Februar/Veljača
uredi
uredi kod
3. 1.
Dragutin Gostuški
, kompozitor, muzikolog, istoričar umetnosti... (†
1998
5. 1.
Sam Phillips
, muzički producent (†
2003
8. 1.
Jelisaveta Andrejević Aneta
, narodni heroj (†
1943
14. 1.
Mihajlo Bata Paskaljević
, glumac (†
2004
18. 1.
Aleksandar Grličkov
, društveno-politički radnik SR Makedonije i SFRJ (†
1989
19. 1.
Markus Wolf
, istočnonemački obaveštajac (†
2006
25. 1.
Eugen Verber
, glumac (†
1995
28. 1.
Ivo Robić
, pjevač (†
2000
29. 1.
Paddy Chayefsky
, književnik, scenarista (†
1981
31. 1.
Norman Mailer
, književnik, novinar (†
2007
2. 2.
Svetozar Gligorić
, šahovski velemajstor (†
2012
12. 2.
Franco Zeffirelli
, režiser (†
2019
13. 2.
Chuck Yeager
, probni pilot (†
2020
14. 2.
Miljenko Smoje
, novinar, kroničar i satiričar (†
1995
.)
24. 2.
Mihailo Marković
, filozof praksisovac, akademik SANU, političar (†
2010
26. 2.
Franjo Majetić
, glumac (†
1991
28. 2.
Charles Durning
, glumac (†
2012
Mart/Ožujak – April/Travanj
uredi
uredi kod
4. 3.
Patrick Moore
, astronom i TV voditelj (†
2012
7. 3.
Milo Dor
(Milutin Doroslavac), austrijski književnik srpskog porekla (†
2005
9. 3.
Zaim Muzaferija
, glumac (†
2003
14. 3.
Diane Arbus
, fotografkinja (†
1971
16. 3.
Vasa Popović
, književnik, publicista, novinar (†
2007
22. 3.
Marcel Marceau
, pantomimičar (†
2007
29. 3.
Drago Đurović
, vajar (†
1986
3. 4.
Radivoje Lola Đukić
, srpski filmski i TV-redatelj (†
1995
.)
4. 4.
Nikola Hajdin
, dr. građevinskih nauka, predsednik SANU (†
2019
8. 4.
Đurđevka Čakarević
, prvakinja Beogradske opere (†
2006
10. 4.
Anton Marti
, televizijski i kazališni redatelj (†
2004
22. 4.
Aaron Spelling
, američki producent, pisac i glumac (†
2006
.)
22. 4. -
Bettie Page
, pin-up model (†
2008
Maj/Svibanj – Jun/Lipanj
uredi
uredi kod
1. 5.
Joseph Heller
, književnik (†
1999
1. 5. -
Milan Kangrga
, filozof praxisovac (†
2008
5. 5.
Sergej Ahromejev
, maršal SSSR (†
1991
7. 5.
Anne Baxter
, glumica (†
1985
10. 5.
Hejdar Alijev
, predsednik Azerbejdžana (†
2003
18. 5.
Vojin Šulović
, ginekolog, akademik (†
2008
27. 5.
Henry Kissinger
, državni sekretar SAD, nobelovac za mir (†
2023
28. 5.
György Ligeti
, kompozitor (†
2006
29. 5.
Milutin Mića Tatić
, glumac (†
1991
30. 5.
Dragoljub Gula Milosavljević
, glumac (†
2005
31. 5.
Rainier III
, knez Monaka (†
2005
11. 6.
Olga Spiridonović
, glumica (†
1994
12. 6.
Mića Popović
, slikar, reditelj, akademik (†
1996
14. 6.
Ivan Gubijan
, hrvatski i jugoslovenski atletičar (†
2009
19. 6.
Živka Matić
, glumica (†
1998
22. 6.
Petar Gračanin
, narodni heroj, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ (†
2004
25. 6.
Vatroslav Mimica
, filmski redatelj (†
2020
Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz
uredi
uredi kod
2. 7.
Wisława Szymborska
, književnica, nobelovka (†
2012
6. 7.
Wojciech Jaruzelski
, poljski general i predsednik (†
2014
14. 7.
Božidar Prodanović
, slikar i profesor (†
2006
22. 7.
Bob Dole
, američki političar (†
2021
23. 7.
Marijan Kocković
, kipar (†
1991
27. 7.
Đermano Senjanović
, narodni heroj (†
1942
2. 8.
Shimon Peres
, predsednik Izraela, nobelovac za mir (†
2016
3. 8.
Jean Hagen
, glumica (†
1977
12. 8.
Dragutin Haramija
, hrvatski političar (†
2012
17. 8.
Mira Stupica
, srpska glumica (†
2016
18. 8.
Pavle Popović
, književnik (†
2001
24. 8.
Radojka Živković
, harmonikašica i kompozitor (†
2002
29. 8.
Richard Attenborough
, glumac i režiser (†
2014
Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad
uredi
uredi kod
1. 9.
Rocky Marciano
, bokserski šampion (†
1969
6. 9.
Petar II Karađorđević
, kralj Jugoslavije (†
1970
6. 9. -
Dušan Skovran
, dirigent i muzički pisac (†
1975
6. 9. -
Nada Dimić
, narodni heroj (†
1942
6. 9. -
Ljubica Ković
, glumica (†
2014
8. 9.
Zoja Kosmodemjanskaja
, sovjetska partizanka, heroj SSSR (†
1941
9. 9.
Cliff Robertson
, američki glumac (†
2011
.)
10. 9.
Mile Bogdanović
, pevač (†
2012
11. 9.
Vasilije Mokranjac
, kompozitor (†
1984
16. 9.
Lee Kuan Yew
, prvi premijer Singapura (†
2015
17. 9.
Hank Williams
, country muzičar (†
1953
26. 9.
Mija Aleksić
, glumac (†
1995
28. 9.
Marcello Mastroianni
, talijanski filmski i kazališni glumac (†
1996
.)
4. 10.
Charlton Heston
, glumac (†
2008
11. 10.
Ahmet Hromadžić
, književnik (†
2003
15. 10.
Italo Calvino
, književnik (†
1985
18. 10.
Velli Deva
, društveno-politički radnik SAP Kosovo, SR Srbije i SFRJ (†
2015
27. 10.
Roy Lichtenstein
, slikar (†
1997
Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac
uredi
uredi kod
5. 11.
Biserka Cvejić
, operska pevačica, mecosopran (†
2021
5. 11. -
Nada Puttar-Gold
, operna pjevačica, mezzosopran (†
2017
6. 11.
Antonije Isaković
, srpski književnik i akademik (†
2002
6. 11. -
Tatjana Lukjanova
, glumica (†
2003
10. 11.
Dragoslav Andrić
, književnik, leksikograf (†
2005
18. 11.
Alan Shepard
, prvi Amerikanac u svemiru (†
1998
20. 11.
Nadine Gordimer
, književnica, nobelovka (†
2014
24. 11.
Zlatko Čajkovski
, nogometaš (†
1998
2. 12.
Maria Callas
, operna pjevačica, sopran (†
1977
.)
3. 12.
Stjepan Bobek
, nogometaš, trener (†
2010
3. 12. -
Ivan Antić
, arhitekta, profesor, srpski akademik, član Krunskog saveta (†
2005
6. 12.
Savka Dabčević-Kučar
, hrvatska političarka i ekonomistica (†
2009
11. 12.
Milka Ivić
, lingvista, srpski akademik (†
2011
13. 12.
Antoni Tàpies
, slikar (†
2012
17. 12.
Jaroslav Pelikan
, istoričar religije (†
2006
25. 12.
Sonya Olschanezky
, pripadnica francuskog otpora i SOE (†
1944
28. 12.
Miloš Kandić
, glumac (†
1996
Kroz godinu
uredi
uredi kod
Mate Golem
, narodni heroj (†
1941
Ragib Džindo
, narodni heroj (†
1944
Bakija Bakić
, trubač († 1989)
Simo Dubajić
, učesnik NOB (†
2009
Smrti
uredi
uredi kod
Glavni članak:
:Kategorija:Umrli 1923.
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak
uredi
uredi kod
3. 1.
Jaroslav Hašek
, češki književnik (*
1883
9. 1.
Katherine Mansfield
, novozelandska spisateljica (*
1888
11. 1.
Konstantin I
, bivši kralj Helena (*
1868
18. 1.
Wallace Reid
, filmski glumac (*
1891
6. 2.
Edward Emerson Barnard
, astronom (*
1857
10. 2.
Wilhelm Conrad Röntgen
, njemački fizičar, nobelovac (*
1845
.)
18. 2.
Alois Rašín
, čehoslovački državnik (*
1867
19. 2.
Ivan Tavčar
, slovenski pisac i političar (*
1851
20. 2.
Damdin Sükhbaatar
, "otac mongolske revolucije" (*
1893
22. 2.
Théophile Delcassé
, francuski političar (*
1852
5. 3.
Dora Pejačević
, hrvatska skladateljica (*
1885
.)
8. 3.
Johannes Diderik van der Waals
, fizičar, nobelovac (*
1837
16. 3.
Milena Petrović-Njegoš
, bivša crnogorska kraljica (*
1847
26. 3.
Sarah Bernhardt
, francuska glumica (*
1844
.)
27. 3.
Živko Jovanović
, revolucionar i publicista (*
1888
27. 3. -
James Dewar
, fizičar, hemičar (*
1842
28. 3.
Michel-Joseph Maunoury
, francuski general (*
1847
April/Travanj – Jun/Lipanj
uredi
uredi kod
4. 4.
John Venn
, matematičar, filozof (*
1834
5. 4.
George Herbert, 5th Earl of Carnarvon
, finansijer istraživanja Tutankamonove grobnice (*
1866
6. 5.
Svetislav Dinulović
, srpski glumac (*
1855
10. 5.
Ulderiko Donadini
, hrvatski književnik (*
1894
.)
27. 5.
Marinko Aleksić Miša
, četnik, oficir (* 1876)
10. 6.
Pierre Loti
, francuski oficir i književnik (*
1850
14. 6.
Aleksandar Stambolijski
, bivši premijer Bugarske (*
1879
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
uredi
uredi kod
20. 7.
Pancho Villa
, meksički revolucioner (*
1878
.)
2. 8.
Warren G. Harding
, predsednik SAD (*
1865
5. 8.
Vatroslav Jagić
, hrvatski jezikoslovac (*
1838
.)
19. 8.
Vilfredo Pareto
, inženjer, ekonomista, sociolog, filozof (*
1848
25. 8.
Milan Ogrizović
, hrvatski književnik (*
1877
.)
21. 9.
Marko Stojanović
, viceguverner Narodne banke, fotograf amater (*
1844
23. 9.
Ivo Ćipiko
, hrvatski književnik (*
1869
.)
25. 9.
Đorđe Krasojević
, advokat i političar (*
1852
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
uredi
uredi kod
6. 10.
Damat Ferid paša
, bivši veliki vezir Osmanskog carstva (* 1853)
28. 10.
Stojan Protić
, srpski političar, prvi premijer KSHS (*
1857
28. 10. -
Theodor Reuss
, okultista, mason, žbir (*
1855
30. 10.
Bonar Law
, bivši premijer UK (*
1858
2. 11.
Stevan Aleksić
, srpski slikar (*
1876
9. 11.
Max Erwin von Scheubner-Richter
, Hitlerov saradnik (*
1884
9. 11. -
François Léon Jouinot-Gambetta
, francuski general (*
1870
30. 11.
Martha Mansfield
, glumica (*
1899
4. 12.
Vojislav Subotić
, hirurg, suosnivač Medicinskog fakulteta u Bg. (*
1859
21. 12.
Pera Dobrinović
, pozorišni glumac i reditelj (*
1853
22. 12.
Georg Luger
, dizajner oružja (*
1849
26. 12.
Dietrich Eckart
, Hitlerov saradnik (*
1868
27. 12.
Gustave Eiffel
, francuski inženjer, arhitekta (*
1832
.)
Kroz godinu
uredi
uredi kod
Konstantin Jovanović
, arhitekta (*
1849
Stevan Nedić Ćela
, četnički vojvoda (* 1875)
Roman Sondermajer
, sanitetski pukovnik u Kr. Srbiji i KSHS (* 1861)
Nobelova nagrada za 1923. godinu
uredi
uredi kod
Fizika
Robert Andrews Millikan
(rad na
elementarnom naelektrisanju
i na
fotoelektričnom efektu
Kemija
Fritz Pregl
(pronalazak metoda
mikroanalize
organskih supstanci)
Fiziologija i medicina
Frederick Banting
John James Richard Macleod
(otkriće
insulina
Književnost
William Butler Yeats
(uvek nadahnuta poezija, koja u vrlo visokoj umetničkoj formi daje izraza duhu čitave nacije)
Mir
: nije dodijeljena
Reference
uredi
uredi kod
1,0
1,1
"The National Question in Yugoslavia. Origins, History, Politics" by Ivo Banac, Cornell University Press, 1984 p. 323
"Politika", 19. jan. 1923, str. 3
"Politika", 30. jan. 1923, str. 3
"Politika", 1. feb. 1923, str. 5
"Politika", 8. feb. 1923
"Politika", 20. feb. 1923
"Ilustrovani list", br. 10, 8 - 15. mart 1923, str. 1
The Social Organization of Exile: Greek Political Detainees in the 1930s By Margaret E. Kenna, p. 10
"Politika", 3. mart 1923, str. 2
Nepostojeći grad Sušak
Arhivirano
2021-05-15 na
Wayback Machine-u
. fluminensia.org
"Politika", 4. mart 1923
"Politika", 2. apr. 1923
"Politika", 3. apr. 1923
, str. 6
"Politika", 4. apr. 1923
"Politika", 18. apr. 1923, str. 5
"Politika", 28. apr. 1923, str. 5
"Ilustrovani list", br. 19; 10-17. maj 1923; str. 1-2
(fotografije)
Phil Billingsley (1988).
Bandits in Republican China
. Stanford University Press. str. 13–.
ISBN
978-0-8047-1406-8
"Politika", 12. maj 1923
"Politika", 13. maj 1923
"Politika", 20. maj 1923, str. 4
"Politika", 25. jun 1923., str. 3
. digitalna.nb.rs (pristup. 2.11.2015.)
"Ilustrovani list", 1923 br. 27, str. 11
"Politika", 15. jul 1923
"Ilustrovani list", br 32, 2-9. avg. 1923, str. 2-3
"Politika", 16. jul 1923, str. 2
"Politika", 19. jul 1923, str. 5
"Politika", 12. avg. 1923, str. 8
"Politika", 11. avg. 1923, str. 3
"Ilustrovani list", br. 35, 1923; str. 2
"Pogibija petorice žandarma", Politika, 25. jan. 1926, str. 5
"Politika", 6. sept. 1923
, str. 4
"Politika", 11. sept. 1923, str. 6
"Politika", 27. septembar 1923., str 4
. digitalna.nb.rs (pristup. 1.11.2015.)
"Politika", 24. okt. 1923, str. 2
Smiljanić, Vlatko.
ZLOČIN I KAZNA JOVANA STANISAVLJEVIĆA ČARUGE
, str 34. hrcak.srce.hr
"Politika", 16. okt. 1923, str. 3
"Politika", 21. okt. 1923, str. 11
"Politika", 16. maj 1924, str. 3
„TIME (
YUGOSLAVIA: Russian Alliance
)”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2011-02-01
. Pristupljeno 2010-06-28
"Ilustrovani list"; br. 48, 1923; str. 3
i 12
"Politika", 12. dec. 1923, str. 4
"Politika", 26. okt. 1923
"Politika", 2. nov. 1923, str. 7
"Politika", 9. nov. 1923, str. 3
"Politika", 21. nov. 1923, str. 4
"Politika", 25.11.1923. str. 3
. digitalna.nb.rs (pristup. 4.12.2015.)
"Politika", 3. dec. 1923, str. 4
Ilustrovani list, 1923 br. 52; str. 2
"Politika", 28. dec. 1923, str. 4
"Politika", 27. jan. 1924, str. 4
"Ilustrovani list"; 1924 br. 3; str. 2
(slika)
"Poslednjih pet hajduka", Politika, 17. mart 1926, str. 6
Wikimedijina ostava
sadrži medije na temu:
1923.
Izvor:
Kategorija
1923.
Sakrivena kategorija:
Webarchive template wayback links
1923.
Započni temu
US