Albert Einstein - Wikipedia
Idi na sadržaj
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Albert Einstein
Rođenje
1879-03-14
14. mart 1879.
Ulm
Njemačko Carstvo
Smrt
18. april 1955
(1955-04-18)
(76
godina)
Princeton
New Jersey
SAD
Prebivalište
Njemačka, Italija,
Švicarska
Austro-Ugarska
(današnja
Češka
),
Belgija
i SAD
Državljanstvo
Njemačko (1879–96, 1914–33)
Švicarsko (1901–55)
Američko (1940–55)
Polje
Fizika
Institucija
Švicarski patentni ured (Bern)
Univerzitet u Zürichu
Karlov univerzitet u Pragu
Pruska akademija nauka
Institut Kaiser Wilhelm
Univerzitet u Leidenu
Institut za napredna istraživanja
Poznat(a) po
Opća teorija relativnosti
Specijalna teorija relativnosti
Brownovo kretanje
Fotoelektrični efekt
Ekvivalencija mase i energije
Einsteinove jednačine polja
Teorija ujedinjenog polja
Bose–Einsteinova statistika
EPR paradoks
Bose-Einsteinov kondenzat
Albert Einstein
(14. mart 1879 – 18. april 1955)
bio je poznati
njemački
fizičar-teoretičar i najistaknutiji začetnik novog doba u
fizici
Biografija
uredi
uredi izvor
Albert Einstein je rođen 14. marta 1879. u Ulmu u porodici njemačkog Jevreja i trgovca hemikalijama i elektrotehničkim materijalom, a kojima je trgovao najprije u Njemačkoj, zatim u Švicarskoj i potom u Italiji. Sve do svoje treće godine Albert nije progovorio, ali je pokazivao nevjerovatnu radoznalost i brilijantnu moć shvatanja kompliciranih
matematičkih
koncepata. U dobi od 12 godina sam je sebe naučio geometriju. Školovanje je započeo u
Münchenu
. Sa 15 godina otišao je u Aarau (
Švicarska
) te studirao matematiku i fiziku na Visokoj Tehničkoj školi u
Zürichu
. U školskom sistemu je mrzio bešćutno podvrgavanje disciplini, nemaštoviti školski duh i postojeće metode učenja. Često je izostajao s predavanja i koristio to vrijeme učeči fiziku na svoj način te svirajući svoju voljenu violinu. Položio je sve ispite i diplomirao
1900
. godine proučavajući zabilješke svog kolege. Možda je suvišno spomenuti kako profesori nisu imali lijepo mišljenje o njemu. Godine
1902
. pa sve do
1909
. radi u
Bernu
u Patentnom zavodu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacje dužina, te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije te osnovu opće teorije relativnosti). Godine
1903
. u Zürichu se oženio matematičarkom Milevom Marić iz Novog Sada s kojom je zajedno studirao na Visokoj Tehničkoj školi. U tom braku koji se završio razvodom (kasnije se Einstein ponovo oženio) rođena su dva sina.
Godine
1905
. primio je doktorat ciriškog
univerziteta
za teoretsku disertaciju o dimenziji molekula. Četiri godine kasnije (
1909
.) postaje izvanredni profesor teorijske fizike na univerzitetu u Zürichu i postaje redovni profesor na Visokoj Tehničkoj školi. Godine
1911
. premješten je na njemački govorni univerzitet u
Pragu
, a
1912
. vraćen je na univerzitet u Zürichu. Prije toga radio je dvije godine kao predavač na zamjeni na istom univerzitetu. Od
1914
. direktor je Kaiser-Wilhelmovog instituta u
Berlinu
(Kaiser-Wilhelm-Institut für Physik) i član Pruske akademije nauka. U Berlinu radi na svojoj teoriji gravitacije, koja je sadržana u općoj teoriji relativiteta, objavljenoj u dopunjenom obliku
1916
. godine. Tih godina ponovo prima njemačko državljanstvo. Po dolasku
Hitlera
na vlast
1933
. Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfiskovan imetak. U znak protesta Einstein se odriče njemačkog državljanstva i odlazi u Sjedinjene Države gdje do kraja života radi u Institutu za viša naučna istraživanja (Institute for Advanced Study) u Princetonu.
Einstein je za razliku od mnogih svojih kolega smatrao kako je jedini izvor znanja iskustvo. Bio je čovjek širokih koncepcija, slobodouman, slobodoljubiv i konsekventan
pacifist
koji se uvijek zalagao za pravdu i mir. Na početku 1. svjetskog rata odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili sa stupanjem Njemačke u rat. Svoju punu podršku dao je pacifizmu i cionizmu, ali se nakon odlaska iz Njemačke i dolaskom nacista na vlast nije zalagao za pacifizam naspram nacista. Stoga je bio meta mnogim antisemitskih i desno orijentisanih elemenata u Njemačkoj. Čak su i njegove naučne teorije bile javno izvrgnute ruglu, posebno njegova teorija relativiteta, od strane nacista. Na njegovo upozorenje
1939
. (Einstein je s još nekoliko poznatih fizičara napisao pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu) kako bi Nijemci mogli načiniti atomsku bombu, započeli su u Americi istraživački radovi za proizvodnju takve bombe.
nedostaje referenca
Kasnije se Einstein uporno borio protiv primjene toga oružja. Nakon završetka 2. svjetskog rata angažirao se na svjetskom razoružavanju. Nastavio je davati svoju podršku cionistima ali je odbio ponudu vođa države
Izrael
da postane prvi predsjednik Izraela. Preminuo je 18. aprila
1955
. godine u 76-oj godini života u Princetonu,
New Jersey
. Ukupna kolekcija Einsteinovih dijela objavljena je početkom
1987
. godine.
Uticaj
uredi
uredi izvor
Slika pomračenja Sunca iz 1919, eksperiment vezan za teoriju relativiteta
Einstenovo najpoznatije djelo je
teorija relativiteta
koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvata i u filozofske koncepcije, o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. No, u pogledu Einsteinovog udjela u nastanku teorije relativnosti i danas postoje kontorverze: naime, glavne jednadžbe
specijalne teorije relativnosti
postavili su drugi (Fitzgerald, Lorentz, Poincare), a čak i najpoznatiji Einsteinov doprinos, tzv. jednadžba energija-masa, prisutan je u radu malo poznatog italijanskog fizičara kojeg je Einstein poznavao i konsultirao. U pogledu opće teorije relativnosti, tj. kovarijantnih jednadžbi, poznati njemački matematičar
David Hilbert
ih je objavio prije Einsteina, pa se ta teorija često zove Einstein-Hilbertova. Sve je to potaklo sumnje u potencijalne Einsteinove plagijatorske "poduhvate". Bilo kako bilo, opća teorija relativnosti još nije eksperimentalno potvrđena (ipored nerijetkim tvrdnjama), a i pitanje je koliko je uopće važna kao fizikalna teorija.
Einstein-Szilardov hladnjak, jedan od izuma ovog naučnika
Osim te teorije Einstein je fizici dao i druge vrlo važne priloge. Tako je
1905
. uveo hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima tj. pretpostavku da se
svjetlost
može shvatiti i korpuskularno, kao roj čestica, kada se trebaju objasniti neke pojave, napose fotoefekt. Godine
1917
. izveo je prve kvantne zakone za materiju. Veoma važan je njegov rad na polju induciranog zračenja, što je postalo teoretskom osnovom za lasere. Također, Einstein je autor izuzetno važnih studija na području Brownovog gibanja (što je dalo indirektan dokaz za postojanje atoma prije eksperimentalne potvrde), kvantne statistike za bozone, ili čestice cjelobrojnog spina, te zakona po kojem se računa toplinski kapacitet kristala. Za radove na polju kvantne teorije dodijeljena mu je
1921
Nobelova nagrada
. Razvio je teoriju fizičkog polja tražeći vezu među
gravitacijskim
i elektromagnetskim poljem.
Albert Einstein je nesumnjivo veliki fizičar, jedan od najznačajnijih u 20. vijeku. No, aura skoro nepremašenog mudraca koju je oko njega gradila štampa i
popularna kultura
, promovirani kroz masovne medije (često na iritaciju drugih naučnika poput Enrica Fermija ili Davida Hilberta) nemaju osnove u realnosti, jer je fizika i u 20. vijeku, a kamoli prije, dala jednako vrijedne i vrijednije naučnike.
Djela
uredi
uredi izvor
Teorija Braunovih kretanja
Elektrodinamika tijela u kretanju;
Osnovne opće teorije relativiteta;
O posebnoj i općoj teoriji relativiteta
Evolucija fizike;
Moja slika svijeta;
Značenje relativnosti
Ideje i mišljenja
Također pogledajte
uredi
uredi izvor
Bose–Einsteinova statistika
Reference
uredi
uredi izvor
Alice Calaprice; Trevor Lipscombe (2005).
Albert Einstein: A Biography
. str.
1.
ISBN
0313330808
Vanjski linkovi
uredi
uredi izvor
Commons logo
Commons
ima datoteke na temu:
Albert Einstein
Logo Wikicitata
Wikicitati
imaju citate vezane za:
Albert Einstein
Einsteinova arhiva
Arhivirano
11. 8. 2011. na
Wayback Machine
(en)
Albert Einstein - izreke, citati, misli
Arhivirano
22. 6. 2014. na
Wayback Machine
Dobitnici
Nobelove nagrade za fiziku
1900-te
1901:
Wilhelm Röntgen
1902:
Hendrik Antoon Lorentz
Pieter Zeeman
1903:
Henri Becquerel
Pierre
Marie Curie
1904:
John William Strutt Rayleigh
1905:
Philipp Lenard
1906:
Joseph John Thomson
1907:
Albert Abraham Michelson
1908:
Gabriel Lippmann
1909:
Guglielmo Marconi
Karl Ferdinand Braun
1910-e
1910:
Johannes Diderik van der Waals
1911:
Wilhelm Wien
1912:
Nils Gustaf Dalén
1913:
Heike Kamerlingh Onnes
1914:
Max von Laue
1915:
William Henry Bragg
Lawrence Bragg
1917:
Charles Glover Barkla
1918:
Max Planck
1919:
Johannes Stark
1920-e
1920:
Charles Édouard Guillaume
1921:
Albert Einstein
1922:
Niels Bohr
1923:
Robert Millikan
1924:
Karl Manne Georg Siegbahn
1925:
James Franck
Gustav Ludwig Hertz
1926:
Jean Baptiste Perrin
1927:
Arthur Compton
Charles Thomson Rees Wilson
1928:
Owen Willans Richardson
1929:
Louis de Broglie
1930-e
1930:
Chandrasekhara Venkata Raman
1932:
Werner Heisenberg
1933:
Erwin Schrödinger
Paul Dirac
1935:
James Chadwick
1936:
Victor Francis Hess
Carl David Anderson
1937:
Clinton Davisson
George Paget Thomson
1938:
Enrico Fermi
1939:
Ernest Lawrence
1940-e
1943:
Otto Stern
1944:
Isidor Isaac Rabi
1945:
Wolfgang Pauli
1946:
Percy Williams Bridgman
1947:
Edward Victor Appleton
1948:
Patrick Blackett
1949:
Hideki Yukawa
1950-e
1950:
Cecil Frank Powell
1951:
John Cockcroft
Ernest Walton
1952:
Felix Bloch
Edward Mills Purcell
1953:
Frits (Frederik) Zernike
1954:
Max Born
Walther Bothe
1955:
Willis Eugene Lamb
1956:
William Bradford Shockley
John Bardeen
Walter Houser Brattain
1957:
Chen Ning Yang
Tsung-Dao Lee
1958:
Pavel Aleksejevič Čerenkov
Ilja Mihajlovič Frank
Igor Jevgenijevič Tamm
1959:
Emilio Segrè
Owen Chamberlain
1960-e
1960:
Donald Glaser
1961:
Robert Hofstadter
Rudolf Ludwig Mössbauer
1962:
Lav Davidovič Landau
1963:
Eugene Wigner
Maria Goeppert-Mayer
J. Hans D. Jensen
1964:
Charles Hard Townes
Nikolaj Genadijevič Basov
Aleksandar Prohorov
1965:
Sin-Itiro Tomonaga
Julian Schwinger
Richard Feynman
1966:
Alfred Kastler
1967:
Hans Albrecht Bethe
1968:
Luis Walter Alvarez
1969:
Murray Gell-Mann
1970-e
1970:
Hannes Alfvén
Louis Néel
1971:
Dennis Gabor
1972:
John Bardeen
Leon Neil Cooper
John Robert Schrieffer
1973:
Leo Esaki
Brian David Josephson
1974:
Martin Ryle
Antony Hewish
1975:
Aage Niels Bohr
Ben Roy Mottelson
Leo James Rainwater
1976:
Burton Richter
Samuel Chao Chung Ting
1977:
Philip Warren Anderson
Nevill Francis Mott
John Hasbrouck van Vleck
1978:
Petar Leonidovič Kapica
Arno Allan Penzias
Robert Woodrow Wilson
1979:
Sheldon Glashow
Abdus Salam
Steven Weinberg
1980-e
1980:
James Watson Cronin
Val Logsdon Fitch
1981.
Nicolaas Bloembergen
Arthur L. Schawlow
Kai Manne Siegbahn
1982:
Kenneth G. Wilson
1983:
Subrahmanyan Chandrasekhar
William A. Fowler
1984:
Carlo Rubbia
Simon van der Meer
1985:
Klaus von Klitzing
1986:
Ernst Ruska
Gerd Binnig
Heinrich Rohrer
1987:
Johannes Georg Bednorz
Karl Alexander Müller
1988:
Leon Max Lederman
Melvin Schwartz
Jack Steinberger
1989:
Norman Foster Ramsey
Hans Georg Dehmelt
Wolfgang Paul
1990-e
1990:
Jerome Isaac Friedman
Henry Way Kendall
Richard Edward Taylor
1991:
Pierre-Gilles de Gennes
1992:
Georges Charpak
1993:
Russell Alan Hulse
Joseph Hooton Taylor Jr.
1994:
Bertram N. Brockhouse
Clifford Shull
1995:
Martin Lewis Perl
Frederick Reines
1996.
David Morris Lee
Douglas Dean Osheroff
Robert Coleman Richardson
1997:
Steven Chu
Claude Cohen-Tannoudji
William Daniel Phillips
1998:
Robert B. Laughlin
Horst Ludwig Störmer
Daniel Chi Tsui
1999:
Gerardus 't Hooft
Martinus J. G. Veltman
2000-te
2000:
Žores Ivanovič Alfjorov
Herbert Kroemer
Jack S. Kilby
2001:
Eric Allin Cornell
Wolfgang Ketterle
Carl Edwin Wieman
2002:
Raymond Davis Jr
Masatoshi Koshiba
Riccardo Giacconi
2003:
Aleksej Abrikosov
Vitalij Ginzburg
Anthony James Leggett
2004:
David J. Gross
Hugh David Politzer
Frank Wilczek
2005:
Theodor Hänsch
John L. Hall
Roy Glauber
2006:
John C. Mather
George F. Smoot
2007:
Albert Fert
Peter Grünberg
2008:
Yoichiro Nambu
Makoto Kobayashi
Toshihide Maskawa
2009:
Charles K. Kao
Willard Boyle
George E. Smith
2010-e
2010:
Andre Geim
Konstantin Novoselov
2011:
Saul Perlmutter
Adam Riess
Brian Schmidt
2012:
David J. Wineland
Serge Haroche
2013:
François Englert
Peter Higgs
2014:
Isamu Akasaki
Hiroshi Amano
Shuji Nakamura
2015:
Takaaki Kajita
Arthur B. McDonald
2016:
David J. Thouless
Duncan Haldane
J. Michael Kosterlitz
2017:
Rainer Weiss
Barry Barish
Kip Thorne
2018:
Arthur Ashkin
Gérard Mourou
Donna Strickland
2019:
Jim Peebles
Michel Mayor
Didier Queloz
2020-e
2020:
Roger Penrose
Reinhard Genzel
Andrea M. Ghez
2021:
Giorgio Parisi
Klaus Hasselmann
Syukuro Manabe
2022:
Alain Aspect
John Clauser
Anton Zeilinger
2023:
Pierre Agostini
Ferenc Krausz
Anne L'Huillier
2024:
John Hopfield
Geoffrey Hinton
2025:
John Clarke
Michel Devoret
John M. Martinis
Ljudi po kojima su nazvani hemijski elementi
Direktno
Vasilij Samarski-Bihovjec
Johan Gadolin
Marie Curie
Pierre Curie
Albert Einstein
Enrico Fermi
Dmitrij Mendeljejev
Alfred Nobel
Ernest Lawrence
Ernest Rutherford
Glenn T. Seaborg
Niels Bohr
Lise Meitner
Nikola Kopernik
Georgij Fljorov
Jurij Oganesjan
Indirektno
Amerigo Vespucci
George Berkeley
Robert Livermore
Naučnici po kojima su nazvane SI jedinice
Naučnici po kojima su nazvane jedinice izvan SI sistema
Naučnici po kojima su nazvane fizikalne konstante
Dobitnici
Copleyjeve medalje
(1901–1950)
Josiah Willard Gibbs
(1901)
Joseph Lister
(1902)
Eduard Suess
(1903)
William Crookes
(1904)
Dmitrij Mendeljejev
(1905)
Ilja Mečnjikov
(1906)
Albert Abraham Michelson
(1907)
Alfred Russel Wallace
(1908)
George William Hill
(1909)
Francis Galton
(1910)
George Darwin
(1911)
Felix Klein
(1912)
Ray Lankester
(1913)
Joseph John Thomson
(1914)
Ivan Pavlov
(1915)
James Dewar
(1916)
Pierre Paul Émile Roux
(1917)
Hendrik Lorentz
(1918)
William Bayliss
(1919)
Horace Tabberer Brown
(1920)
Joseph Larmor
(1921)
Ernest Rutherford
(1922)
Horace Lamb
(1923)
Edward Albert Sharpey-Schafer
(1924)
Albert Einstein
(1925)
Frederick Gowland Hopkins
(1926)
Charles Scott Sherrington
(1927)
Charles Algernon Parsons
(1928)
Max Planck
(1929)
William Henry Bragg
(1930)
Arthur Schuster
(1931)
George Ellery Hale
(1932)
Theobald Smith
(1933)
John Scott Haldane
(1934)
Charles Thomson Rees Wilson
(1935)
Arthur Evans
(1936)
Henry Hallett Dale
(1937)
Niels Bohr
(1938)
Thomas Hunt Morgan
(1939)
Paul Langevin
(1940)
Thomas Lewis
(1941)
Robert Robinson
(1942)
Joseph Barcroft
(1943)
Geoffrey Ingram Taylor
(1944)
Oswald Avery
(1945)
Edgar Douglas Adrian
(1946)
G. H. Hardy
(1947)
Archibald Hill
(1948)
George de Hevesy
(1949)
James Chadwick
(1950)
1731–1750
1751–1800
1801–1850
1851–1900
1901–1950
1951–2000
2001–2050.
Filozofija nauke
Područja
Biologija
Društvene nauke
Arheologija
Ekonomija
Geografija
Historija
Lingvistika
Psihologija
Fizika
kalorika i statistička fizika
Hemija
Informacija
Percepcija
Prostor i vrijeme
Računarska nauka
Tehnologija
Um
Umjetna inteligencija
Koncepti
Analiza
Analitičko-sintetička distinkcija
A priori
a posteriori
Činjenica
Empirijski dokaz
Eksplanandum i eksplanans
Eksplanatorna moć
Falsifikabilnost
Feministička metoda
Ignoramus et ignorabimus
Induktivno zaključivanje
Ingenioznost
Inkomenzurabilnost
Interteorijska redukcija
Ispitivanje
Jedinstvo nauke
Konsilijencija
Konstrukt
Kreativna sinteza
Modeli naučnog ispitivanja
Naučna metoda
Naučna revolucija
Naučna teorija
Naučni pluralizam
Naučni zakon
Objektivnost
Opservacija
Paradigma
Priroda
Problem demarkacije
Problem indukcije
Subdeterminacija
Teorija izbora
Teorijska opterećenost
Testabilnost
Uzročnost
Povezane teme
Alhemija
Deskriptivna nauka
Epistemologija
Historija evolucijske misli
Historija nauke
Historija i filozofija nauke
Kritika nauke
Metafizika
Normativna nauka
Odnos religije i nauke
Pseudonauka
Retorika nauke
Sociologija naučnog neznanja
Sociologija naučnog saznanja
Tvrda i mehka nauka
Umjetna inteligencija
Vjera i racionalnost
Metateorija
nauke
Deduktivno-nomološki model
Determinizam
Epistemološki anarhizam
Falibilizam
Fizikalizam
Fundacionalizam
Hipotetsko-deduktivni model
Indukcionizam
Infinitizam
Instrumentalizam
Koherentizam
Konfirmacijski holizam
Konstruktivistička epistemologija
Konstruktivni empirizam
Konstruktivni realizam
Kontekstualizam
Konvencionalizam
Naturalizam
Naučni esencijalizam
Naučni formalizam
Naučni realizam
antirealizam
Naučni skepticizam
Pozitivizam
Pragmatizam
Primljeni
semantički pogled na teorije
Racionalizam
empirizam
Realizam zavisan od modela
Redukcionizam
Scijentizam
Strukturalizam
Uniformizam
Vitalizam
Filozofi
nauke
Starovjekovni
Platon
Aristotel
Stoicizam
Epikurejci
Srednjovjekovni
Ibn-Rušd
Roger Bacon
William Ockham
Hugh od sv. Viktora
Dominicus Gundissalinus
Robert Kilwardby
Ranonovovjekovni
Francis Bacon
Thomas Hobbes
René Descartes
Galileo Galilei
Pierre Gassendi
Isaac Newton
David Hume
Kasnonovovjekovni
Immanuel Kant
Friedrich Schelling
Auguste Comte
William Whewell
Wilhelm Windelband
John Stuart Mill
Herbert Spencer
Pierre Duhem
Henri Poincaré
Wilhelm Wundt
Savremeni
Albert Einstein
Bertrand Russell
Alfred North Whitehead
Rudolf Carnap
W. V. O. Quine
Bas van Fraassen
Carl Gustav Hempel
Charles Sanders Peirce
Daniel Dennett
Hans Reichenbach
Ian Hacking
Imre Lakatos
Jürgen Habermas
Karl Pearson
Karl Popper
Larry Laudan
Michael Polanyi
Michael Dummett
Otto Neurath
Paul Feyerabend
Stephen Toulmin
Thomas Kuhn
Bečki krug
Normativna kontrola
BIBSYS
90053072
BNC
000034649
BNE
XX834035
BNF
cb119016075
(data)
CANTIC
a10077078
CiNii
DA00708434
GND
118529579
HDS
028814
ICCU
Identifikator ICCU id CFIV035853 nije važeći.
ISNI
0000 0001 2281 955X
LCCN
n79022889
LNB
000027126
MBA
c98c325e-7277-46e8-8b44-e3517f3e041a
MGP
53269
NARA
10582637
NBL
000714101
NDL
00438728
NKC
jn19990002019
NLA
36582360
NLG
76370
NLI
000042773
NLK
KAC200103196
NLP
Identifikator NLP id a0000001178767 nije važeći.
NLR
NSK
000012537
NTA
068350767
ORCID
0000-0001-9183-9538
PLWABN
9810646540205606
RERO
Identifikator RERO id A003212458 nije važeći.
RSL
000021094
SELIBR
184709
SNAC
w63c6p77
w69k499r
SUDOC
026849186
S2AuthorId
50702974
Trove
382451
ULAN
500240971
VcBA
495/91752
VIAF
75121530
WorldCat Identities
(preko VIAF):
75121530
Preuzeto iz "
Kategorije
Dobitnici Copleyjeve medalje
Članci s pogrešnim identifikatorom ICCU
Članci s pogrešnim identifikatorom NLP
Članci s pogrešnim identifikatorom RERO
Albert Einstein
Rođeni 1879.
Umrli 1955.
Biografije, Ulm
Njemački fizičari
Njemački izumitelji
Švicarski izumitelji
Švicarski fizičari
Američki fizičari
Američki filozofi
Američki izumitelji
Njemački teorijski fizičari
Američki teorijski fizičari
Njemački humanisti
Američki humanisti
Kvantni fizičari
Filozofi matematike
Filozofi nauke
Relativnost
Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku
Dobitnici medalje "Max Planck"
Amerikanci porijeklom iz Njemačke
Sakrivena kategorija:
Članci koji trebaju izvor
Webarchive template wayback links
Članci s identifikatorima BIBSYS
Članci s identifikatorima BNC
Članci s identifikatorima BNE
Članci s identifikatorima BNF
Članci s identifikatorima CANTIC
Članci s identifikatorima CINII
Članci s identifikatorima GND
Članci s identifikatorima HDS
Stranice s nepostojećim kategorijama normativne kontrole
Članci s identifikatorima ISNI
Članci s identifikatorima LCCN
Članci s identifikatorima LNB
Članci s identifikatorima MusicBrainz
Članci s identifikatorima MGP
Članci s identifikatorima NARA
Članci s identifikatorima NCL
Članci s identifikatorima NDL
Članci s identifikatorima NKC
Članci s identifikatorima NLA
Članci s identifikatorima NLG
Članci s identifikatorima NLI
Članci s identifikatorima NLK
Članci s identifikatorima NLR
Članci s identifikatorima NSK
Članci s identifikatorima NTA
Članci s identifikatorima ORCID
Članci s identifikatorima PLWABN
Članci s identifikatorima RSL
Članci s identifikatorima SELIBR
Članci s identifikatorima SNAC-ID
Članci s identifikatorima SUDOC
Članci s identifikatorima Semantic Scholar author
Članci s identifikatorima Trove
Članci s identifikatorima ULAN
Članci s identifikatorima VcBA
Članci s identifikatorima VIAF
Članci s identifikatorima WorldCat-VIAF
Normativna kontrola s više elemenata (38)
Članci s identifikatorima – višestruki
Albert Einstein
Dodaj temu