Društvo - Wikipedia

Društvo - Wikipedia
Idi na sadržaj
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slijeva na desno: porodica u Savannakhetu, Laos; jato ribe u blizini Fidžija; vojna parada na španski nacionalni praznik; gomila šopinga u Maharaštri, Indija.
Društvo
je grupa pojedinaca uključenih u stalnu društvenu interakciju ili velika društvena grupa koja dijeli istu prostornu ili društvenu teritoriju, tipično podložna istom političkom autoritetu i dominantnim kulturnim očekivanjima. U
sociologiji
i antropološkim naukama označava općenit pojam koji obuhvata različite karakteristike ograničenog broja osoba, koji međusobno povezani kao socijalni akteri zajedno žive i direktno ili indirektno vrše međusobne interakcije.
Etnologija
(nauka o narodima) pod društvom podrazumijeva veću socijalnu grupu čiji su članovi međusobno povezani zajedničkim jezikom, ubjeđenjima, tradicijama, iskustvima i zajedničkim mjerilom vrijednosti.
Društva karakteriziraju obrasci odnosa (društvenih odnosa) između pojedinaca koji dijele karakterističnu
kulturu
i institucije; dato društvo se može opisati kao zbir takvih odnosa među njegovim konstitutivnim članovima. U
društvenim naukama
, veće društvo često pokazuje stratifikaciju ili obrasce dominacije u podgrupama.
Društva izgrađuju obrasce ponašanja tako što određene radnje ili koncepte smatraju prihvatljivim ili neprihvatljivim. Ovi obrasci ponašanja u datom društvu poznati su kao
društvene norme
. Društva i njihove norme prolaze kroz postepene i stalne promjene.
U mjeri u kojoj je kolaborativno, društvo može omogućiti svojim članovima da imaju koristi na načine koji bi inače bili teški na individualnoj osnovi; Tako se mogu razlikovati i pojedinačne i društvene (zajedničke) koristi, ili se u mnogim slučajevima mogu utvrditi da se preklapaju. Društvo se također može sastojati od ljudi istomišljenika kojima upravljaju vlastite norme i vrijednosti unutar dominantnog, većeg društva. Ovo se ponekad naziva
subkultura
, termin koji se uveliko koristi u kriminologiji, a također se primjenjuje na posebne podsekcije većeg društva.
U širem smislu, a posebno unutar strukturalističke misli, društvo se može ilustrovati kao ekonomska, društvena, industrijska ili kulturna infrastruktura sastavljena od, a ipak različita, od raznolike kolekcije pojedinaca. U tom smislu, društvo može značiti objektivne odnose koje ljudi imaju s materijalnim svijetom i drugim ljudima, a ne "drugim ljudima" izvan pojedinca i njihovog poznatog društvenog okruženja.
Pojam društva se odnosi na čovječanstvo u cjelini (nasuprot životinjskom i biljnom carstvu), kao i na određene grupe ljudi, naprimjer na jedan
narod
ili naciju. Međutim, društvo se može odnositi i na neku prostorom ograničenu grupu ljudi i strukturiranu međuzavisnost između njih (npr.
švedsko društvo
) ili na klaster u socijalnoj mreži čovječanstva, koji se može ograničiti multipleksitet socijalnih interakcija i gustoću društvene mreže.
U aktuelnoj sociologiji pojam društva se koristi unutar te nauke često sa neodređenim značenjem.
Koncepti
uredi
uredi izvor
Ljudi spadaju između
presocijalnog
eusocijalnog
na spektru životinjske
etologije
Veliki majmuni
su uvijek bili više (
Bonobo
Homo
Pan
) ili manje (
Gorila
Pongo
) društvene životinje. Prema antropologu
Mauriceu Godelieru
, jedna kritična novost u društvu, za razliku od najbližih bioloških srodnika čovječanstva (čmpanze i bonoba), je roditeljska uloga koju preuzimaju
mužijaci
, a koja je navodno bila odsutna kod naših najbližih rođaka, za koje očinstvo općenito nije odredivo.
Sa evolucijske tačke gledišta, čini se da je opstanak ljudskskog roda, u teškim fizičkim uslovima, bio na strani drupe koja praktikuje društveni život-Homo sapiensa.
U sociologiji
uredi
uredi izvor
Društvena grupa omogućava svojim članovima da imaju koristi na načine koji inače ne bi bili mogući na individualnoj osnovi. Tako se mogu razlikovati i razmatrati i individualni i društveni (zajednički) ciljevi. Društvena etologija mrava (formicidae).
Sociolog
Peter L. Berger
definiše društvo kao "...ljudski proizvod, i ništa osim ljudskog proizvoda, koji ipak kontinuirano djeluje... na svoje proizvođače." Prema njegovim riječima, društvo su stvorili ljudi, ali se ta kreacija svakodnevno vraća i stvara ili oblikuje ljude.
Canis lupus
socijalna etologija
Sociolog
Gerhard Lenski
razlikuje društva na osnovu njihovog nivoa tehnologije, komunikacije i ekonomije: 1) lovci i sakupljači; 2) jednostavna poljoprivredna društva; 3)napredna poljoprivredna društva; 4)industrijska društva; i 5) posebna društva (npr. ribarska društva ili pomorska društva).
Ovo je slično sistemu koji su ranije razvili antropolozi
Morton H. Fried
, teoretičar sukoba, i
Elman Service
, teoretičar integracije, koji su proizveli sistem klasifikacije za društva u svim ljudskim kulturama zasnovan na evoluciji društvene nejednakosti i uloge države. Ovaj sistem klasifikacije sadrži četiri kategorije:
Lovačko-sakupljačke družine (kategorizacija dužnosti i odgovornosti). Zatim je došlo poljoprivredno društvo.
Plemenska društva u kojima postoje ograničeni primjeri društvenog ranga i prestiža.
Stratificirane strukture na čelu sa poglavicama.
Civilizacije, sa složenim društvenim hijerarhijama i organizovanim, institucionalnim vladama.
Pored ovoga, tu su i:
Čovječanstvo, na kojem počivaju svi elementi društva, uključujući i uvjerenja društva.
Virtuelno društvo, društvo zasnovano na online identitetu, koje se razvija u informatičkom dobu.
Vremenom su neke kulture napredovale prema složenijim oblicima organizacije i kontrole. Ova kulturna evolucija ima dubok uticaj na obrasce zajednice. Plemena lovaca-sakupljača naselila su se oko sezonskih zaliha hrane da bi postala agrarna sela. Sela su prerasla u gradove. Gradovi su se pretvorili u gradove-države i nacionalne države.
Vrste
uredi
uredi izvor
Društva su društvene grupe koje se razlikuju prema strategijama egzistencije, načinima na koji ljudi koriste tehnologiju kako bi ispunili svoje potrebe. Iako su ljudi tokom historije uspostavili mnoge tipove društava,
antropolozi
imaju tendenciju da klasifikuju različita društva prema stepenu do kojeg različite grupe unutar društva imaju nejednak pristup prednostima kao što su resursi, prestiž ili moć. Praktično sva društva razvila su određeni stepen nejednakosti među svojim ljudima kroz proces društvene stratifikacije, podjele članova društva na nivoe s nejednakim bogatstvom, prestižem ili moći. Sociolozi svrstavaju društva u tri široke kategorije: predindustrijska, industrijska i postindustrijska.
::99
Predindustrijsko društvo
uredi
uredi izvor
U predindustrijskom društvu proizvodnja hrane, koja se odvija korištenjem ljudskog i životinjskog rada, je glavna ekonomska aktivnost. Ova društva se mogu podijeliti prema njihovom nivou tehnologije i načinu proizvodnje hrane. Ove pododjele su Lovačko-sakupljački, pastirski, hortikulturni i poljoprivredni.
::96
Lov i sakupljanje
uredi
uredi izvor
Glavni oblik proizvodnje hrane u lovačko-sakupljačkim društvima je svakodnevno skupljanje divljih biljaka i lov na divlje životinje. Lovci-sakupljači se stalno kreću u potrazi za hranom.
::135
Kao rezultat toga, oni ne grade stalna sela i ne stvaraju široku paletu artefakata, obično formiraju samo male grupe kao što su grupe i plemena. Međutim, neka lovačka i sakupljačka društva u područjima s obilnim resursima (kao što je narod Tlingita u Sjevernoj Americi) živjela su u većim grupama i formirala složene hijerarhijske društvene strukture kao što je poglavarstvo. Potreba za mobilnošću također ograničava veličinu ovih društava.
::134
Grupe se sastoje od 15 do 50 ljudi u srodstvu.
10
Statusi unutar plemena su relativno jednaki, a odluke se donose opštim dogovorom. Veze koje vezuju pleme su složenije od veza između grupa. Liderstvo je lično – harizmatično – i koristi se u posebne svrhe samo u plemenskom društvu. Ne postoje političke kancelarije koje sadrže stvarnu moć, a šef je samo osoba od uticaja.
::146
Porodica čini glavnu društvenu jedinicu, pri čemu je većina članova povezana rođenjem ili brakom.
::142
Antropolog
Marshall Sahlins
opisao je lovce-sakupljače kao "prvobitno bogato društvo" zbog njihovog produženog slobodnog vremena:
11
odrasli u krmnim i hortikulturnim društvima rade u prosjeku oko 6,5 sati dnevno, dok ljudi u poljoprivrednim i industrijskim društvima rade u prosjeku 8,8 sati dnevno.
12
Pastirsko društvo
uredi
uredi izvor
Pastirsko društvo je malo efikasniji oblik izdržavanja. Umjesto da svakodnevno traže hranu, članovi pastirskog društva oslanjaju se na pripitomljene
stočne životinje
kako bi zadovoljile svoje potrebe za hranom. Stočari žive nomadskim životom, seleći svoja stada s jednog pašnjaka na drugi. Budući da je njihova opskrba hranom daleko pouzdanija, pastirska društva mogu podržati veće populacije. Budući da postoje viškovi hrane, potrebno je manje ljudi za proizvodnju hrane. Kao rezultat toga, podjela rada (specijalizacija pojedinaca ili grupa u obavljanju određenih ekonomskih aktivnosti) postaje složenija.
::99
Na primjer, neki ljudi postaju zanatlije, proizvodeći
alate
oružje
nakit
, između ostalih vrijednih predmeta. Proizvodnja robe podstiče trgovinu. Ova trgovina pomaže u stvaranju nejednakosti, jer neke porodice nabavljaju više dobara od drugih. Ove porodice često dobijaju moć zahvaljujući povećanom bogatstvu. Prenošenje imovine s jedne generacije na drugu pomaže u centralizaciji bogatstva i moći. Vremenom se pojavljuju nasljedne poglavice, tipični oblik vladavine u pastoralnim društvima.
Hortikulturalno društvo
uredi
uredi izvor
Voće
povrće
uzgojeno u vrtnim parcelama koje su očišćene od
džungle
ili
šume
predstavljaju glavni izvor hrane u hortikulturnom društvu. Ova društva imaju nivo tehnologije i složenosti sličan pastirskim društvima. Historičari koriste izraz
Poljoprivredna revolucija
da se referišu na tehnološke promjene koje su se dogodile prije čak 10.000 godina, a koje su dovele do uzgoja usjeva i domaćih životinja.
13
::14
Neke hortikulturne grupe koriste metodu sječenja i spaljivanja za uzgoj usjeva.
::186
Samoniklo rastinje se kosi i spaljuje, a pepeo se koristi kao gnojivo.
::187
Hortikulturisti koriste ljudski rad i jednostavne alate za obradu zemlje jednu ili više sezona. Kada zemljište postane neplodno, hortikulturisti raščišćavaju novu parcelu i ostavljaju staru da se vrati u prirodno stanje. Oni se mogu vratiti na prvobitnu zemlju nekoliko godina kasnije i ponovo započeti proces. Smjenjivanjem svojih vrtnih parcela, hortikulturisti mogu ostati na jednom području prilično dugo. To im omogućava da grade polutrajna ili stalna sela.
::165
Veličina stanovništva sela zavisi od količine zemljišta na raspolaganju za poljoprivredu; tako sela mogu biti u rasponu od 30 do čak 2000 ljudi.
Kao i kod pastirskih društava, višak hrane dovodi do složenije podjele rada. Specijalizirane uloge u hortikulturnim društvima uključuju zanatlije, šamane (vjerske vođe) i trgovce.
::165
Ova specijalizacija uloga omogućava ljudima da kreiraju širok spektar artefakata. Kao i u pastirskim društvima, višak hrane može dovesti do nejednakosti u bogatstvu i moći unutar hortikulturnih političkih sistema, nastalih zbog ustaljene prirode hortikulturnog života.
Agrarna društva
uredi
uredi izvor
Oranje volovima u 15. vijeku
Agrarna društva koriste poljoprivredna tehnološka dostignuća za uzgoj usjeva na velikoj površini. Prema Lenskom, razlika između hortikulturnih i agrarnih društava je upotreba
pluga
::207
Povećanje zaliha hrane zbog poboljšane tehnologije dovelo je do veće populacije nego u ranijim zajednicama. To je značilo veći višak hrane, što je rezultiralo gradovima koji su postajali centri trgovine podržavajući različite vladare, prosvjetitelje, zanatlije, trgovce i vjerske vođe koji nisu morali brinuti o proizvodnji hrane.
Veći stepen društvenog raslojavanja pojavio se u agrarnim društvima. Na primjer, žene su ranije imale viši društveni status jer su ravnopravnije dijelile rad s muškarcima. U lovačko-sakupljačkim društvima žene su čak skupljale više hrane od muškaraca. Međutim, kako su se prodavnice hrane poboljšale i žene su preuzimale različite uloge u obezbeđivanju hrane za porodicu, muškarci su preuzimali sve dominantniju ulogu u društvu. Kako su se sela i gradovi širili u susjedna područja, sukobi sa drugim zajednicama su se neizbježno javljali. Farmeri su ratnicima davali hranu u zamjenu za zaštitu od invazije neprijatelja. Pojavio se i sistem vladara sa visokim društvenim statusom. Ovo plemstvo je organizovalo ratnike da zaštite društvo od invazije. Na taj način plemstvo je uspjelo izvući dobra od "manjih" članova društva.
Industrijsko društvo
uredi
uredi izvor
Između 15. i 16. vijeka nastao je novi ekonomski sistem.
Kapitalizam
je obilježen otvorenom
konkurencijom
na
slobodnom tržištu
, na kojem su sredstva za proizvodnju u privatnom vlasništvu.
Evropsko
otkriće
Amerike
poslužilo je kao jedan podsticaj za razvoj kapitalizma. Uvođenje stranih
metala
svile
začina
podstaklo je veliku komercijalnu aktivnost u evropskim društvima.
Industrijska društva se u velikoj mjeri oslanjaju na
mašine
koje se pokreću na
gorivo
za proizvodnju robe.
::315
Ovo je dovelo do daljeg dramatičnog povećanja efikasnosti. Povećana efikasnost proizvodnje industrijske revolucije proizvela je još veći višak nego prije. Sada višak nisu bili samo poljoprivredna dobra, već i industrijska roba. Ovaj veći višak doveo je do toga da sve promjene o kojima se ranije govorilo u revoluciji pripitomljavanja postanu još izraženije.
Ponovo je došlo do procvata stanovništva.
::319
Povećana produktivnost učinila je više robe dostupnim svima. Međutim, nejednakost je postala još veća nego prije. Raspad poljoprivrednih društava doveo je do toga da mnogi ljudi napuste zemlju i potraže posao u gradovima.
::328
To je stvorilo veliki višak radne snage i kapitalistima dalo dosta radnika koji su mogli biti unajmljeni za ekstremno niske plate.
Postindustrijsko društvo
uredi
uredi izvor
Postindustrijska društva su društva u kojima dominiraju
informacije
usluge
i visoka
tehnologija
više nego proizvodnja dobara.
::102
Napredna industrijska društva sada vide pomak ka povećanju uslužnih sektora u odnosu na proizvodnju.
Sjedinjene Američke Države
su prva zemlja koja ima više od polovine svoje radne snage zaposlene u uslužnim djelatnostima. Uslužne industrije uključuju
vladu
istraživanje
obrazovanje
zdravstvo
prodaju
pravo
bankarstvo
Karakteristike
uredi
uredi izvor
Rod
uredi
uredi izvor
Podjela ljudi na muške i ženske rodne uloge kulturno je obilježena odgovarajućom podjelom normi, praksi, odijevanja, ponašanja, prava, dužnosti, privilegija, statusa i moći. Često se vjerovalo da su kulturološke razlike prema spolu nastale prirodno iz podjele reproduktivnog rada; biološka činjenica da žene rađaju dovela je do njihove dalje kulturne odgovornosti za njegovanje i brigu o djeci.
14
Rodne uloge su se historijski razlikovale, a izazovi preovlađujućih rodnih normi su se ponavljali u mnogim društvima.
15
16
Srodstvo
uredi
uredi izvor
Sva ljudska društva organizuju, prepoznaju i klasifikuju tipove društvenih odnosa na osnovu odnosa između
roditelja
djece
i drugih potomaka (srodstvo), i odnosa kroz
brak
(afinitet). Postoji i treći tip koji se primjenjuje na kumove ili usvojitelje (fiktivno). Ovi kulturno definisani odnosi nazivaju se
srodstvom
. U mnogim društvima, to je jedan od najvažnijih principa društvenog organizovanja i igra ulogu u prenošenju statusa i naslijeđa.
17
Sva društva imaju pravila tabua
incesta
, prema kojima su
brakovi
između određenih vrsta rodbinskih odnosa zabranjeni, a neka imaju i pravila preferencijalnog braka sa određenim srodničkim vezama.
18
Etnička pripadnost
uredi
uredi izvor
Ljudske
etničke grupe
su društvena kategorija koja se zajedno identificira kao grupa na osnovu zajedničkih atributa koji ih razlikuju od drugih grupa. To može biti zajednički skup
tradicija
porijekla
jezika
historije
, društva,
kulture
nacije
religije
ili društvenog tretmana unutar područja njihovog stanovanja.
19
20
Etnička pripadnost je odvojena od koncepta
rase
, koji se zasniva na fizičkim karakteristikama, iako su oboje društveno konstruisani.
21
Dodjeljivanje etničke pripadnosti određenoj populaciji je komplikovano, jer čak i unutar uobičajenih etničkih oznaka može postojati raznovrstan raspon podgrupa, a sastav ovih etničkih grupa može se vremenom mijenjati i na kolektivnom i na individualnom nivou.
22
Također, ne postoji opšteprihvaćena definicija o tome šta čini etnička grupa.
23
Etničke grupe mogu igrati moćnu ulogu u društvenom identitetu i solidarnosti etnopolitičkih jedinica. Usko je povezano sa usponom nacionalne države kao dominantnog oblika političke organizacije u 19. i 20. vijeku.
24
25
26
Vlada i politika
uredi
uredi izvor
Sjedište
Ujedinjenih nacija
u New Yorku, u kojem se nalazi jedna od najvećih svjetskih političkih organizacija
Rana raspodjela političke moći bila je određena dostupnošću svježe vode, plodnog tla i umjerene klime na različitim lokacijama.
27
Kako se poljoprivredna populacija okupljala u većim i gušćim zajednicama, interakcije između ovih različitih grupa su se povećavale. To je dovelo do razvoja upravljanja unutar i između zajednica.
28
Kako su zajednice postajale sve veće, potreba za nekim oblikom upravljanja se povećavala, jer su se sva velika društva bez vlade borila da funkcionišu.
29
Ljudi su razvili sposobnost relativno lakog mijenjanja pripadnosti različitim društvenim grupama, uključujući prethodno jake političke saveze, ako se to smatra pružanjem ličnih prednosti.
30
Ova kognitivna fleksibilnost omogućava pojedinim ljudima da mijenjaju svoje političke ideologije, pri čemu je manje vjerovatno da će oni s većom fleksibilnošću podržavati autoritarne i nacionalističke stavove.
31
Vlade kreiraju zakone i politike koje utiču na građane kojima upravljaju. Postojalo je više oblika vladavine kroz ljudsku historiju, od kojih je svaki imao različita sredstva za dobijanje moći i mogućnost vršenja različitih kontrola nad stanovništvom.
32
Od 2017. godine, više od polovine svih nacionalnih vlada su
demokratske
, sa 13%
autokratija
, a 28% koje sadrže elemente oba.
33
Mnoge zemlje su formirale međunarodne političke organizacije i saveze, a najveća su
Ujedinjene nacije
sa 193 države članice.
34
Trgovina i ekonomija
uredi
uredi izvor
Put svile (crveni) i putevi trgovine začinima (plavi)
Trgovina
, dobrovoljna razmjena dobara i usluga, smatra se osobinom koja razlikuje ljude od drugih
životinja
i navodi se kao praksa koja je
Homo sapiensu
dala veliku prednost u odnosu na druge hominide.
35
Dokazi sugerišu da je rani H. Sapiens koristio trgovačke puteve na velike udaljenosti za razmjenu dobara i ideja, što je dovelo do kulturne eksplozija i obezbjeđivanja dodatnih izvora hrane kada je lov bio rijedak, dok takve trgovačke mreže nisu postojale za izumrle
neandertalce
36
37
Rana trgovina je vjerovatno uključivala materijale za stvaranje alata poput
opsidijana
38
Prvi istinski međunarodni trgovački putevi bili su trgovina začinima kroz rimsko i srednjevjekovno razdoblje.
39
Rane ljudske ekonomije su se češće zasnivale na davanju poklona umjesto na
sistemu razmjene
40
Rani
novac
se sastojao od robe; najstarija valuta u obliku goveda i najšire korištene su školjke kaurija.
41
Novac je od tada evoluirao u kovanice koje je izdavala vlada, te papirni i elektronski novac.
41
Ljudsko proučavanje ekonomije je društvena nauka koja se bavi time kako društva raspodjeljuju ograničene resurse među ljudima.
42
Postoje ogromne nejednakosti u podjeli bogatstva među ljudima; osam najbogatijih ljudi vrijede istu neto novčanu vrijednost kao i najsiromašnija polovina cjelokupne ljudske populacije.
43
Također pogledajte
uredi
uredi izvor
Civilno društvo
Reference
uredi
uredi izvor
Dieter Haller:
Dtv-Atlas Ethnologie
. 2., dop. izd., dtv, München 2010,
ISBN
978-3-423-03259-9
, str. 175.
Godelier, Maurice
(2004).
Métamorphoses de la parenté
Jack Goody.
"The Labyrinth of Kinship"
New Left Review
Arhivirano
s originala, 27. 9. 2007
. Pristupljeno 24. 7. 2007
Wilson, David Sloan (2008).
Evolution for everyone: how Darwin's theory can change the way we think about our lives
(Paperback
izd.). New York: Delacorte.
ISBN
978-0385340922
Berger, Peter L. (1967).
The Scared Canopy: Elements of a Sociological Theory of Religion
. Garden City, NYC: Doubleday & Company, Inc. str.
3.
Lenski, Gerhard E. (1974).
Human Societies: An Introduction to Macrosociology
. New York: McGraw-Hill. str.
96
ISBN
978-0-07-037172-9
Effland, R. 1998.
The Cultural Evolution of Civilizations
Arhivirano
[Date missing]
na Portuguese Web Archive
OpenStax (2021). Introduction to Sociology, 3rd edition (PDF). Rice University. Arhivirano (iz PDF-a) s orginala 9. 10. 2022.
10
11
12
13
Lenski, Gerhard E. (1974).
Human Societies: An Introduction to Macrosociology
. New York: McGraw-Hill Inc.
ISBN
978-0-07-037172-9
Lee, Richard B.; Daly, Richard (1999). "Introduction: Foragers & Others".
The Cambridge Encyclopedia of Hunters & Gatherers
. Cambridge University Press. str.
3.
ISBN
0-521-57109-X
Sahlins, M. (1968). "Notes on the Original Affluent Society".
Man the Hunter
. autora Lee, R.B.; DeVore, I. New York: Aldine Publishing Company. str.
85–89.
ISBN
0-202-33032-X
See also:
Lewis, Jerome (2008).
"Managing abundance, not chasing scarcity"
(PDF)
Radical Anthropology
(2). Arhivirano s
originala
(PDF)
, 13. 5. 2013,
and
Gowdy, John (2005).
"Hunter-Gatherers and the Mythology of the Market"
Cambridge Encyclopedia of Hunters and Gatherers
. autora Lee, Richard B. Arhivirano s
originala
, 24. 2. 2021.
Sackett, Ross (1996).
Time, energy, and the indolent savage. A quantitative cross-cultural test of the primitive affluence hypothesis
(PhD). University of California, Los Angeles.
S2CID
146347757
. Arhivirano s
originala
, 10. 4. 2022
preko Semantic Scholar Corpus ID: 146347757.
Bulliet, Richard; Crossley, Pamela; Headrick, Daniel; Hirsch, Steven; Johnson, Lyman (2015).
The Earth and Its Peoples: A Global History
. Vol. 1
Ridgeway CL
(2001).
International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences
ISBN
978-0-08-043076-8
Alters S, Schiff W (2009).
Essential Concepts for Healthy Living
Jones & Bartlett Publishers
. str.
143.
ISBN
978-0-7637-5641-3
. Pristupljeno 3. 1. 2018
Fortin N
(2005). "Gender Role Attitudes and the Labour Market Outcomes of Women Across OECD Countries".
Oxford Review of Economic Policy
21
(3): 416–438.
doi
10.1093/oxrep/gri024
"The Nature of Kinship: Overview"
www2.palomar.edu
Arhivirano
s originala, 3. 12. 2020
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Itao K, Kaneko K (februar 2020).
"Evolution of kinship structures driven by marriage tie and competition"
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America
117
(5): 2378–2384.
Bibcode
2020PNAS..117.2378I
doi
10.1073/pnas.1917716117
PMC
7007516
PMID
31964846
Chandra K
(2012).
Constructivist theories of ethnic politics
. Oxford University Press. str.
69–70.
ISBN
978-0-19-989315-7
OCLC
829678440
Arhivirano
s originala, 30. 7. 2022
. Pristupljeno 1. 6. 2022
People J, Bailey G (2010).
Humanity: An Introduction to Cultural Anthropology
(9th
izd.). Wadsworth Cengage learning. str.
389
In essence, an ethnic group is a named social category of people based on perceptions of shared social experience or one's ancestors' experiences. Members of the ethnic group see themselves as sharing cultural traditions and history that distinguish them from other groups. Ethnic group identity has a strong psychological or emotional component that divides the people of the world into opposing categories of 'us' and 'them.' In contrast to social stratification, which divides and unifies people along a series of horizontal axes based on socioeconomic factors, ethnic identities divide and unify people along a series of vertical axes. Thus, ethnic groups, at least theoretically, cut across socioeconomic class differences, drawing members from all strata of the population.
Blackmore E (22. 2. 2019).
"Race and ethnicity: How are they different?"
Culture
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 22. 10. 020
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Race, Ethnicity, and Genetics Working Group (oktobar 2005).
"The use of racial, ethnic, and ancestral categories in human genetics research"
American Journal of Human Genetics
77
(4): 519–32.
doi
10.1086/491747
PMC
1275602
PMID
16175499
Chandra K (2006).
"What is Ethnic Identity and Does It Matter?"
Annual Review of Political Science
(jezik: engleski).
(1): 397–424.
doi
10.1146/annurev.polisci.9.062404.170715
ISSN
1094-2939
Smith AD (1999).
Myths and Memories of the Nation
. Oxford University Press. str.
4–7.
Banton M (2007).
"Max Weber on 'ethnic communities': a critique"
Nations and Nationalism
13
(1): 19–35.
doi
10.1111/j.1469-8129.2007.00271.x
Delanty G, Kumar K (2006).
The SAGE Handbook of Nations and Nationalism
. London: SAGE. str.
171
ISBN
978-1-4129-0101-7
Holslag J.
A political history of the world: three thousand years of war and peace
. str.
24–25.
ISBN
978-0-241-38466-4
OCLC
1080190517
Christian D (2004).
Maps of Time
. University of California Press.
ISBN
978-0-520-24476-4
Nuwer R
"Why governments are broken – and how to fix them"
www.bbc.com
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 31. 1. 2021
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Cronk L, Leech BL (20. 9. 2017).
"How Did Humans Get So Good at Politics?"
SAPIENS
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 7. 8. 2020
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Zmigrod L, Rentfrow PJ, Robbins TW (maj 2018).
"Cognitive underpinnings of nationalistic ideology in the context of Brexit"
Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America
115
(19): E4532–E4540.
Bibcode
2018PNAS..115E4532Z
doi
10.1073/pnas.1708960115
PMC
5948950
PMID
29674447
S2CID
4993139
Melina R (14. 2. 2011).
"What Are the Different Types of Governments?"
livescience.com
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 1. 2. 2021
. Pristupljeno 24. 10. 2020
DeSilver D.
"Despite global concerns about democracy, more than half of countries are democratic"
Pew Research Center
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 27. 2. 2021
. Pristupljeno 24. 10. 2020
National Geographic Society (23. 12. 2012).
"international organization"
National Geographic Society
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 27. 4. 2017
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Horan RD, Bulte E, Shogren JF (1. 9. 2005). "How trade saved humanity from biological exclusion: an economic theory of Neanderthal extinction".
Journal of Economic Behavior & Organization
(jezik: engleski).
58
(1): 1–29.
doi
10.1016/j.jebo.2004.03.009
ISSN
0167-2681
Gibbons J (11. 8. 2015).
"Why did Neanderthals go extinct?"
Smithsonian Insider
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 12. 11. 2020
. Pristupljeno 11. 10. 2020
University of Wyoming (24. 3. 2005).
"Did Use of Free Trade Cause Neanderthal Extinction?"
www.newswise.com
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 1. 2. 2021
. Pristupljeno 11. 10. 2020
Polianskaya A (15. 3. 2018).
"Humans may have been trading with each for as long as 300,000 years"
inews.co.uk
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 23. 1. 2021
. Pristupljeno 11. 10. 2020
Henriques M.
"How spices changed the ancient world"
www.bbc.com
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 25. 1. 2021
. Pristupljeno 11. 10. 2020
Strauss IE (26. 2. 2016).
"The Myth of the Barter Economy"
The Atlantic
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 15. 2. 2021
. Pristupljeno 11. 10. 2020
"The History of Money"
www.pbs.org
(jezik: engleski). 26. 10. 1996.
Arhivirano
s originala, 29. 11. 2020
. Pristupljeno 11. 10. 2020
"Why do we need economists and the study of economics?"
Federal Reserve Bank of San Francisco
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 12. 11. 2020
. Pristupljeno 23. 10. 2020
Sheskin M.
"The inequality delusion: Why we've got the wealth gap all wrong"
New Scientist
(jezik: engleski).
Arhivirano
s originala, 3. 2. 2021
. Pristupljeno 24. 10. 2020
Commons logo
Commons
ima datoteke na temu:
Društvo
Socijalna
politička filozofija
Drevna
Aristotel
Aurelije Augustin
Ciceron
Čanakja
Filon Aleksandrijski
Han Fei
Konfucije
Ksenofont
Laktancije
Lao Ce
Mencije
Mozi
Origen
Platon
Plutarh
Polibije
Shang
Sun Tzu
Tertulijan
Tukidid
Valluvar
Xunzi
Srednjovjekovna
Toma Akvinski
Avempace
Ibn-Rušd
Baldus
Bartol Saksoferatski
Bruni
Dante
Egidije
Al-Farabi
Focije
Gazali
Gelazije
Gracijan
Grgur VII
Ibn-Haldun
Ivan iz Salisburyja
Latini
Majmonid
Marsilije
Muhammed
Nizamul-Mulk
Ockham
Ibn-Tufejl
Wang
Rana moderna
Beza
Boétie
Bodin
Bossuet
Buchanan
Calvin
Duplessis-Mornay
Erazmo Roterdamski
Filmer
Goslicije
Grotius
Guicciardini
Harrington
Hayashi
Hobbes
Hotman
Jakov I
Leibniz
Locke
Luther
Machiavelli
Malebranche
Milton
Montaigne
More
Müntzer
Pufendorf
Sidney
Spinoza
Suárez
18–19. stoljeće
Bakunjin
Bastiat
Beccaria
Bentham
Bolingbroke
Bonald
Burke
Carlyle
Comte
Condorcet
Constant
Cortés
Emerson
Engels
Fichte
Fourier
Franklin
Godwin
Haller
Hamann
Hegel
Helvétius
Herder
Hume
Jefferson
Kant
politička filozofija
Kierkegaard
Le Bon
Le Play
Madison
Maistre
Marx
Mazzini
Mill
Montesquieu
Nietzsche
Novalis
Owen
Paine
Renan
Rousseau
Royce
Sade
Saint-Simon
Schiller
Smith
Spencer
Spooner
De Staël
Stirner
Taine
Thoreau
Tocqueville
Tucker
Vico
Vivekananda
Voltaire
Warren
20–21. stoljeće
Adorno
Agamben
Ambedkar
Arendt
Aron
Badiou
Baudrillard
Bauman
Benoist
Berlin
Bernstein
Burnham
Butler
Camus
Chomsky
De Beauvoir
Debord
Deleuze
Dewey
Dmowski
Du Bois
Dugin
Durkheim
Dworkin
Evola
Foucault
Fromm
Fukuyama
Gandhi
Gehlen
Gentile
Gramsci
Guénon
Habermas
Hayek
Heidegger
Hoppe
Huntington
Irigaray
Jouvenel
Kautsky
Kirk
Kołakowski
Kropotkin
Laclau
Land
Latifiyan
Lenjin
Luxemburg
MacIntyre
Mansfield
Mao
Marcuse
Maritain
Maurras
Michels
Mises
Mosca
Mouffe
Negri
Niebuhr
Nozick
Nursî
Oakeshott
Ortega
Pareto
Polanyi
Popper
Qutb
Radhakrishnan
Rand
Rawls
Röpke
Rothbard
Russell
Santayana
Sarkar
Sartre
Schmitt
Scruton
Searle
Shariati
Simmel
Skinner
Sombart
Sorel
Spann
Spengler
Strauss
Sun Yat-sen
Taylor
Voegelin
Walzer
Weber
Weil
Yarvin
Žižek
Socijalne teorije
Vaisheshika
Anarhizam
Autoritarizam
Fašizam
Feministička politička teorija
Gandizam
Hinduski nacionalizam
Hindutva
Individualizam
Islamske teorije
islamizam
Kolektivizam
Komunizam
Komunitarizam
Konfucijanizam
Konzervativizam
Kontraktualizam
Kosmopolitizam
Kršćanske teorije
Kulturalizam
Legalizam
Liberalizam
Libertarijanizam
Mocizam
Nacionalni liberalizam
Populizam
Republikanizam
Socijalni konstrukcionizam
Socijalni konstruktivizam
Socijalni darvinizam
Socijalni determinizam
Socijalizam
Teorija elita
Teorija konsenzusa
Teorije konflikta
Utilitarizam
Društveni koncepti
Četiri zanimanja
Demokratija
Društveni ugovor
Društvo
Građanski neposluh
Mandat Neba
Mir
Prava
Pravda
Pravo vlasništva
Rat
Revolucija
Zakon
Povezani članci
Filozofija društvenih nauka
Filozofija historije
Filozofija ljubavi
Filozofija obrazovanja
Filozofija prava
Filozofija i ekonomija
Jurisprudencija
Kritika političke ekonomije
Kritika rada
Politička etika
Socijalna epistemologija
Kategorija
Portal
Preuzeto iz "
Kategorije
Sociologija
Čovjek
Sakrivene kategorije:
Stranice koje sadrže kolaž s automatski skaliranim slikama
Webarchive template warnings
Webarchive template other archives
CS1 upotrebe (engleski)
Društvo
Dodaj temu