Enciklopedija - Wikipedia
Idi na sadržaj
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Naslovna strana
Enciklopedije...
koju je u
Baselu
1559. štampao hrvatski polihistor
Pavao Skalić
, gdje je prvi put upotrijebljena riječ enciklopedija u današnjem značenju
Naučna enciklopedija iz 1772. godine
Enciklopedija
(starogrčki
εγκυκλοπαιδεία
, moderni
grčki
εγκυκλοπαίδεια
) je prvobitno od
Hippias iz Elis
u 5. vijeku p. n. e. utemeljen pojam za sveobuhvatno
obrazovanje
. Danas se pod pojmom enciklopedije podrazumjeva strukturirano, po mogućnosti opširno opisivanje ljudskoga znanja u jednoj za svakodnevnu potrebu prilagođenoj formi. Danas postoje opće i stručne enciklopedije. Opće enciklopedije obrađuju sva znanstvena područja dok stručne samo jednu oblast ali zato mnogo opširnije. Pojam enciklopedija se znanstveno proučava u nauci
enciklopedika
u kojoj se koristi
enciklopedijska teorija
Razgraničavanje pojma
uredi
uredi izvor
Brockhaus 1902
Enciklopedija ne mora biti u obliku priručnika. Enciklopedije mogu biti u različitim organizacionim formama. Počev sa
alegorijom
preko
kurikuluma
kosmogonije
dekaloga
kateizma
pa sve do sistematske ili alfabetske
dispozicije
. Njena specifična osobina za razliku od drugih literarnih vrsta je univerzalnost. Posebna forma enciklopedije su
alfabetski
sortirani priručnici kao što su leksikoni i rječnici, koji ne predstavljaju cijelokupno i opširno znanje u jednoj struci. Posebno priručnici sa ograničenim stručnim obimom se češće označavaju kao stručni
leksikoni
ili stručni
rječnici
. Leksikoni se proučavaju uz pomoć leksikonske teorije u nauci leksikografiji. Ponekad se i rječnici označavaju kao leksikoni. Rječnici su spisak i objašnjenja pojedinačnih leksikonskih jedinica (naprimjer pojedinačnih riječi jednoga jezika). Osim enciklopedije i rječnika postoje još i rječnici pojmova. Oni istražuju upotrebu riječi iz ideološke i/ili socijalno historijske perspektive i predstavljaju naučno mnogo zahtjevniji oblik nego stručni rječnici.
Tipični primjeri tog oblika su "Rječnik historijskih osnovnih pojmova" i "historijski rječnici filozofije".
Samokritično istraživanje same enciklopedije ili konkretnih aspekata enciklopedije se označava kao enciklopedijska kritika. Pojam enciklopedija nastaje početkom 16. vijeka od
francuske
riječi
encyclopédie
koja od
latinske
riječi
encyclopaedia
a ta opet od starogrčkih riječi
εγκύκλιος
παιδεία
, koje su pogrešno od riječi
egkýklios
(okruglo, u krug hodajuće) i riječi
paideía
(nauka, obrazovanje) spojene u
egkyklopaideia
(osnovno znanje svih nauka i umjetnosti).
Poređenje značajnijih enciklopedija
uredi
uredi izvor
Obim odabranih enciklopedija
Ime
Naslov
Medijum
Broj članaka
Riječi
Ilustracija
Video
Audio
Vanjski likovi
Jezik
Britannica
Encyclopaedia Britannica (EB)
32 knjige
>65.000
44 miliona
>24.000
nema
nema
engleski
Britannica
Britannica Ultimate Reference Suite
2005
6 CDs ili 1 DVD
>100.000
>54 miliona
>17.650 (*)
(*)
(*)
165.000
engleski
Brockhaus
Die Enzyklopädie 20. izdanje
1996
do
1999
24 knjige
>260.000
>35.000
nema
nema
njemački
Brockhaus
Die Enzyklopädie 21. izdanje
2005
do
2006
30 knjiga
>300.000
33 miliona
>40.000
nema
nema
njemački
Brockhaus
Die Enzyklopädie digital
USB
i 2 DVD
>300.000
33 miliona
>40.000
300
3000/ 70 sati
>22.000
njemački
Enciclopedia universal ilustrada europeo-americana
Enciclopedia Espasa
2004
90 knjiga + 1 DVD
>900.000
>200 miliona
>100.000
španski?
Enciclopedia universal Larousse
Enciclopedia universal Larousse
2003
4 CD ili 1 DVD
>150.000
>25 miliona
10.500 (*)
(*)
(*)
2.300
francuski?
Microsoft Encarta
Microsoft Encarta
2006
4 CD ili 1 DVD
>50.000
>20 miliona
>24.000
>300
>2.800
6.000
višejezična
Meyers
Meyers Großes Taschenlexikon in 26 Bänden
26 knjige + CD
>150.000
>5.000
nema
nema
njemački
Pauly-Wissowa
Paulys Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft (
1890
2000
86 knjiga i 1 CD-ROM
nema
nema
nema
njemački
Wikipedia
Wikipedia - Slobodna enciklopedija
Internet
trenutno
97.746
>1.500 (***) >300.000(**)
(***)(**)
(***)(**)
5.264
multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video)
(***)(**)
5.264
multimedijalnih datoteka (slike, zvuk i video)
bosanski
Wikipedia
Wikipedia - Free encyclopedia
Internet
>1 700 000
>323 000 000 (**)
(*)(**)
(*)(**)
(*)(**)
engleski
(*) uključujući audio i video
(**) zajednička repozitura sa ostalim Wikipediama
(***) uključujući audio i video na lokalnoj Wikipediji
Tipologija enciklopedija i leksikona
uredi
uredi izvor
Enciklopedijske forme:
Generalne ili univerzalne enciklopedije
Specijalne enciklopedije
Nacionalne i
kulturne
enciklopedije
Specijelne forme:
Antienciklopedije
Među-forme:
Konverzacijski leksikoni i realne enciklopedije
Leksikonske forme:
Stručni i predmetni leksikoni
Kućni leksikoni
Nove forme enciklopedije
uredi
uredi izvor
Wikipedia na bosanskom jeziku ima trenutno
97.746
članaka.
U prošlosti su pod pojmom enciklopedije spadale na
papir
štampane grupe objašnjenja i tumačenja o mnogim predmetima ljudskog znanja koji su od uvaženih autoriteta i poznavaoca tih istih pisani. Danas je to međutim drugačije. Moderna enciklopedija se danas ističe svojom brizinom kojom se aktualizira. Stara kao i nova saznanja su odmah svakome dostupna (naprimjer preko
Interneta
). Nove enciklopedije se ne osvrću na
tradicije
. Klasične štampane enciklopedije su uglavnom pisane da bi se ostvario materijalni dobitak dok nove više teže širenju znanja. Pronalazak novih medija (
DVD
CD-ROM
) doveo je do jednostavnije i jeftinije mogućnosti proizvodnje i publiciranja enciklopedije. Do velike senzacije došlo je
2002
. godine kada je engleska
Encyclopedia Britannica
izjavila da je neće više štampati nego je samo proizvoditi u elektronskom obliku. Izjava je poslije korigovana i taj plan se više ne prati.
Srodne nauke
uredi
uredi izvor
Nauka
o proučavanju enciklopedijskih priručnika je
enciklopedika
. Ona se prije svega bavi
historijskim
proučavanjem enciklopedija. Također postoji još i pojam enciklopedistika. Obadvije riječi se koriste i kao
sinonimi
za enciklopediju. Leksikografija se više bavi pisanjem rječnika nego pisanjem enciklopedijskih leksikona. Druge srodne nauke su
kulturne
nauke,
medijske
nauke i naučnoteoretske nauke.
Također pogledajte
uredi
uredi izvor
Wiki
Wikipedia
Internetske enciklopedije
Atribucija
Vanjski linkovi
uredi
uredi izvor
Wikipedia
Engleska Wikipedia
Njemačka Wikipedia
Encyclopædia Britannica
Brockhaus
Commons logo
Commons
ima datoteke na temu:
Enciklopedija
Preuzeto iz "
Kategorija
Enciklopedija
Sakrivena kategorija:
Članci koji trebaju izvor
Enciklopedija
Dodaj temu