Životinje - Wikipedia

Životinje - Wikipedia
Idi na sadržaj
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Životinje
Raspon fosila:
Kriogen
— Sadašnjost
Ilustracija bogatog diverziteta životinja
Sistematika
Domena
Eukaryota
Carstvo
Animalia
Linné
1758
Koljena
Tipovi
Acanthocephala
Acoelomorpha
Annelida
Arthropoda
Brachiopoda
Bryozoa
Chaetognatha
Chordata
Cnidaria
Ctenophora
Cycliophora
Echinodermata
Echiura
Entoprocta
Gastrotricha
Gnathostomulida
Hemichordata
Hyolitha
Kinorhyncha
Lobopodia
Loricifera
Micrognathozoa
Mollusca
Nematoda
Nematomorpha
Nemertea
Onychophora
Orthonectida
Phoronida
Placozoa
Platyhelminthes
Porifera
Priapulida
Rhombozoa
Rotifera
Sipuncula
Tardigrada
Xenoturbellida
Vetulicolia
Životinje
latinski
Animalia
) su višećelijski,
Eukariota
organizmi u biološkom carstvu Animalia. Uz nekoliko izuzetaka, životinje konzumiraju organski materijal, udišu kisik, imaju miocite i sposobne su da se kreću, mogu se razmnožavati seksualno i rasti iz šuplje sfere ćelija, blastule, tokom embrionalnog razvoja.
Do 2022. opisano je oko 2,16 miliona živih životinjskih vrsta - od kojih su oko 1,05 miliona
insekti
, preko 85 000
mekušci
i oko 65 000
kičmenjaci
. Procjenjuje se da na Zemlji postoji čak 7,77 miliona životinjskih vrsta. Dužina tijela životinja kreće se od 8,5 μm do 33,6 m. Oni imaju složenu ekologiju i interakciju jedni s drugima i svojim okruženjem, formirajući zamršene mreže hrane. Naučno proučavanje životinja je poznato kao
zoologija
, a proučavanje ponašanja životinja poznato je kao
etologija
Većina živih životinjskih vrsta pripada infrakingdomu
Bilateria
, visoko proliferativnoj kladi čiji članovi imaju bilateralno simetričan plan tijela. Postojeći bilaterijci uključuju bazalnu grupu
Xenacoelomorpha
, ali velika većina pripada dvije velike superfile:
protostomia
, koji uključuju tipove kao što su
člankonošci
mekušci
pljosnati crvi
annelidi
nematode
, itd; i
deuterostomia
, koji uključuju tri phyla
bodljokožaca
poluhordate
hordate
, pri čemu su potonji s kralježnjacima njegov najuspješniji podfil.
Prekambrijski
oblici života koji se tumače kao rane složene životinje već su bili prisutni u edijakarskoj bioti kasnog
proterozoika
, ali fosili primitivne
spužve
i drugih spekulativnih ranih životinja datirani su već u
tonijsko
razdoblje. Gotovo svi moderni životinjski tipovi postali su jasno utvrđeni u fosilnim zapisima kao morske vrste tokom
kambrijske eksplozije
, koja je počela prije oko 539 miliona godina (Mya), a većina klasa tokom
ordovicijskog zračenja
485,4 miliona godina. Identificirana je 6.331 grupa gena zajedničkih za sve žive životinje; oni su možda nastali od jednog zajedničkog pretka koji je živio 650 miliona godina prije
kriogenijskog perioda
Historijski gledano,
Aristotel
je životinje podijelio na one s krvlju i one bez krvi.
Carl von Linne
je stvorio prvu hijerarhijsku biološku klasifikaciju za životinje 1758. svojom
Systema Naturae
, koju je
Jean-Baptiste Lamarck
proširio na 14 tipova do 1809. Godine 1874.
Ernst Haeckel
je podijelio životinjsko carstvo na višećelijske
Metazoe
(sada sinonim za Anima)
Protozoe
, jednoćelijski organizmi koji se više ne smatraju životinjama. U moderno doba, biološka klasifikacija životinja oslanja se na napredne tehnike, kao što je molekularna
filogenetika
, koje su efikasne u demonstriranju evolucijskih odnosa između taksona.
Ljudi koriste mnoge druge životinjske vrste za hranu (uključujući
meso
jaja
mliječne proizvode
), za materijale (kao što su
koža
krzno
vuna
), kao
kućne ljubimce
i kao radne životinje za transport i usluge.
Pas,
prva pripitomljena životinja, korišten je u
lovu
, sigurnosti i ratovanju, kao i
konji
golubovi
ptice grabljivice
, dok se druge kopnene i vodene životinje love radi
sporta
, trofeja ili zarade. Životinje koje nisu ljudi također su važan kulturni element ljudske evolucije, jer se pojavljuju u pećinskoj umjetnosti i totemima od najranijih vremena, a često su zastupljene u
mitologiji
religiji
umjetnosti
književnosti
heraldici
politici
sportu
Porijeklo i fosilni tragovi
uredi
uredi izvor
Dunkleosteus
je bio prethistorijska
riba
dužine oko 10 m.
Preovladava uvjerenje da životinje vode porijeklo od
eukariotskih
bičara
Najbliži živući srodnici tih oblika su
hoanoflagelati
, čija morfologija podsjeća na hoanocite nekih spužvi (ćelije koje im pokrivaju unutrašnju površinu). Molekulsko-biološka istraživanja svrstavaju životinje u nadgrupu živog svijeta pod nazivom
Opisthokonta
, u koji spadaju i hoanoflagelati,
gljive
i nekolicina malenih
parazitskih
protista
. Hoanoflagelati su dobili naziv po pozadinskoj poziciji biča (u tvorevini koja liči na kragnu), u pokretljivim ćelijama, što se također javlja i kod
spermatozoida
većine sisara, dok većina ostalih eukariota ima anteriorni
bič
Prvi fosili koji su vjerovatno ostaci životinja javljaju se u formaciji Trezona u
Južnoj Australiji
Smatra se da su to bili rane spužve. Pronađeni su u stijenama koje su datirane na oko 665 miliona godina.
Naredni mogući najstariji fosil životinja potiče iz kraja prekambrija, prije oko 610 miliona godina, a spada u tzv.
edijakarijsku biotu
Međutim, vrlo ih je teško dovesti u vezu sa kasnijim fosilima. Neki od njih možda predstavljaju pretke današnjih oblika životinja, ali su možda i odvojene grupe, pa, ako se to potvrdi, uopće i ne spadaju u životinje.
Osim njih, preci najpoznatijih
koljena
životinjskog carstva javljaju se više ili manje u isto vreme tokom
kambrija
, prije oko 542 miliona godina.
Još uvek je predmet rasprava da li taj događaj, koji se naziva
kambrijskom eksplozijom
, predstavlja brzu divergenciju među različitim grupama ili promenu uslova u staništu zbog kojih su se njihovi ostaci lakše fosilizirali.
Neki paleontolozi smatraju da su se životinje pojavile mnogo prije kambrijske eksplozije biodiverziteta, moguće čak i prije milijardu godina.
10
Fosilizirani tragovi, poput otisaka tijela i jazbina, iz ere tonija ukazuju na prisustvo triploblastulnih crva, sličnih
metazoama
, približno iste veličine (širine oko 5
mm) i kompleksnosti kao gliste. Početkom ovog geološkog perioda, prije oko milijardu godina, došlo je do smanjenja diverziteta
stromatolita
, što može ukazivati na pojavu životinja koje su se njima hranile, budući da im je, nakon
permsko-trijaskog
ordovicijsko-silurskog izumiranja
diverzitet također porastao. Međutim, otkriće tragova koji su vrlo slični onima iz današnjih stijena, stvara nalaz ostataka ogromnog jednoćelijskog protista
Gromia sphaerica
, koji baca sumnju u njihov status dokaza rane evolucije životinja.
11
12
13
Procjenjuje se da je izumrlo čak 99,9% svih životinja koje su ikada postojale.
14
Osobenosti
uredi
uredi izvor
Životinje su
živa bića
, koja svoju
energiju
ne dobijaju
fotosintezom
nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim
organizmima
a za
disanje
treba im
kisik
. Većina životinja je pokretna i ima
čula
. Prirodno-naučno gledano i
čovjeka
treba smatrati životinjom.
Biologija ponašanja
je pokazala, da životinje na višem stepenu razvoja koriste komplicirane
uzorke ponašanja
i određene znakove koje nazivamo i
govor životinja
(glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu"
kulturu
. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, naučno gledano, nije održiva. Životinje se najčešće poistovjećuju sa
višećelijskim organizmima
, međutim tu se u zadnje vrijeme pojavljuje čitav niz raznih teorija, i vjerovatno će potrajati još neko vrijeme dok se razjasne i općenito prihvate mišljena o čitavom nizu, po navedenoj definiciji, graničnih slučajeva.
15
16
Životinje i čovjek
uredi
uredi izvor
Ljudska vrsta (
Homo sapiens
) također pripada carstvu
Animalia
, iz kojeg ga izdvajaju samo dostignuća kulture, u najširem smislu riječi.
Od najranijih vremena čovjek životinje poštuje, klanja im se, bori se s njima i drži ih kao korisne ili domaće.
Prema uzajamnom odnosu, čovjek životinje dijeli na:
domaće životinje
divlje životinje
svete životinje
korisne životinje
stoka
životinje za vuču
životinje za klanje
štetočine
Prema primitvnim uvjerenjima nekih istočnih naroda, svete životinje mogu biti žive
inkarnacije
životinja-bogova, koje su, primjerice u
Starom Egiptu
, vjerovatno bile poštovane. Tokom
ritualnih
postupaka životinje mogu služiti i kao
žrtve
Klasifikacija
uredi
uredi izvor
Prema savremenim shvatanjima životinje su jedan od carstava eukariota. Obično se djele na tri podcarstva:
Mesozoa
Parazoa
Eumetazoa
koja obuhvataju 39 tipova – koljena. Najveći broj vrsta spada u zglavkare (
Arthropoda
).
Napomena: Među prvim zagradama je broj poznatih subhijerarhijskih kategorija, a među drugima: broj opisanih vrsta.
17
Koljeno
Acanthocephala
(946).
Razred:
Archiacanthocephala
(168);
Eoacanthocephala
(167);
Palaeacanthocephala
(611)
Koljeno
Annelida
(13,245). Razred:
Clitellata
(1,562);
Polychaeta
(11,683)
Koljeno
Arthropoda
(883,570). Razred:
Arachnida
(61,624);
Branchiopoda
(613):
Cephalocarida
(12);
Chilopoda
(centipede) (3,138);
Collembola
(1);
Diplopoda
(millipede) (9,601);
Diplura
(1);
Entognatha
(2,837);
Insecta
(776,088);
Malacostraca
(20,962);
Maxillopoda
(5,184);
Merostomata
(4);
neoznačeno (
Symphyla
; (83);
Ostracoda
(1,718);
Pauropoda
(415);
Pycnogonida
(1,264);
Remipedia
(25)
Koljeno
Brachiopoda
(411). Razred:
Craniata
(c) (19);
Lingulata
(24);
neoznačeno (16;
Thecideida
);
Rhynchonellata
(352)
Koljeno
Bryozoa
(5,673). Razred:
Gymnolaemata
(4,929)
Phylactolaemata
(69)
Stenolaemata
(675)
Koljeno
Chaetognatha
(178). Razred:
neoznačeno (178),
red (neoznačeno 178).
Porodice:
Bathybelosidae
(1);
Eukrohniidae
(56);
Krohnitelldae
(1);
Krohnittellidae
(2);
Krohnittidae
(3);
Pterokrohniidae
(1);
Pterosagittidae
(1);
Sagittidae
(87);
Spadellidae
(25);
Torquatoridae
(1)
Koljeno
Chordata
(64,210). Razred:
Actinopterygii
(30,426)
Amphibia
(amphibians) (6,440)
Appendicularia
() (65)
Ascidiacea
(ascidians and sessile tunicates) (2,251)
Aves
(birds) (9,963)
Cephalaspidomorphi
(lampreys) (43)
Cephalochordata
(lancelets) (33)
Elasmobranchii
(sharks and rays) (1,128)
Holocephali
(chimaeras) (49)
Mammalia
(mammals) (4,998)
Myxini
(hagfishes) (77)
Reptilia
(reptiles) (8,655)
Sarcopterygii
(lobe-finned fishes and terrestrial vertebrates) (8)
Thaliacea
(pelagic tunicates) (74)
Koljeno
Cnidaria
(9,912). Razred:
Anthozoa
(anemones and corals) (5,936) (28) (1)
Cubozoa
(sea wasps or box jellyfish) (36)
Hydrozoa
(hydralike animals, hydroids, and hydrozoans) (3,698) (3)
Scyphozoa
(cup animals and jellyfishes) (194) (1)
Staurozoa
(48)
Koljeno
Ctenophora
(166). razred:
Nuda
(23)
Tentaculata
(143) (1)
Koljeno
Cycliophora
(2). Razred:
Eucycliophora
(2)
Koljeno
Echinodermata
() (4,615). Razred:
Asteroidea
(1,913)
Crinoidea
(74)
Echinoidea
(184)
Holothuroidea
(290)
Ophiuroidea
(2,153)
Somasteroidea
(1)
Koljeno
Echiura
(179). razred:
neoznačeno (179)
Red. Neoznačeno (179). Porodice:
Bonelliidae
(78);
Echiuridae
(95); neoznačeno {2, rodovi
Binoraphorus
(1)
Sactosoma
(1)};
Urechidae
(4)
Koljeno
Gastrotricha
(716). Razred:
neoznačeno (716)
Red.
Chaetonotida
(Gastrotrichs) (454);
Macrodasyda
(262)
Koljeno
Gnathostomulida
(98). Razred:
Neoznačeno (98)
Red.
Bursovaginoidea
(70);
Filospermoidea
() (28)
Koljeno
Hemichordata
(106). Razred:
Enteropneusta
(81)
Pterobranchia
(25)
Koljeno
Kamptozoa
(171). Razred: (171)
Neoznačeno (171)
Red: neoznačeno (171).
Porodice:
Barentsiidae
(Invert) (25);
Loxokalypodidae
(Invert) (2);
Loxosomatidae
(Invert) (124);
Pedicellinidae
(Invert) (20)
Koljeno
Kinorhyncha
(157).
Razred, Neoznačeno (157)
Red:
Cyclorhagida
(91);
Homalorhagida
(66)
Koljeno
Loricifera
(22)
Razred, neoznačeno 22
Red:
Nanaloricida
(22)
Porodcice:
Nanaloricidae
(6);
Pliciloricidae
(16)
Koljeno
Micrognathozoa
(1)
Razred, neoznačen (1)
Red:
Limnognathida
(1)
Porodica:
Limnognathiidae
(1)
Rod:
Limnognathia
(1)
Vrsta:
Limnognathia maerski
Koljeno
Mollusca
(mekušci) (14,227)
razred:
Aplacophora
(66)
razred:
Bivalvia
(bivalves and clams) (2,340) (77) (17)
razred:
Cephalopoda
(octopuses and squids) (739)
razred:
Gastropoda
(gastropods, slugs, and snails) (9,630) (79) (11)
razred:
Monoplacophora
(Molluscs) (29)
razred:
Polyplacophora
(Chitons/coat-of-mail snails) (907)
razred:
Scaphopoda
(tusk shells) (516)
Koljeno
Myxozoa
(40)
razred
Myxosporea
(40)
Red:
Bipolarina
(1);
Bivalvulida
(33);
Myxosporida
(6)
Koljeno
Nematoda
(3,457)
Razred:
Adenophorea
(2,685);
Secernentea
(772)
Koljeno
Nematomorpha
() (238)
Koljeno
Nemertea
(Vrpčari) (1,332)
razred:
Anopla
(571);
Enopla
() (698); neoznačeno (63; Porodica (1):
Arhynchonemertidae
(1); Rodovi (62): Ascaris (1); Borlasia (9); Carinella (1); Cephalonema (1); Chloraima (1); Cosmocephala (1); Eupolia (3); Fasciola (1); Gordius (8); Hallezia (1); Hyalonemertes (1); Lobilabrum (1); Loxorrhochma (1); Meckelia (4); Nareda (1); Nemertes (7); Omatoplea (1); Ommatoplea (1); Planaria (2); Polia (3); Polystemma (1); Prostoma (6); Scotia (1); Serpentaria (1); Stimpsonia (1); Vermiculus (3)
Koljeno
Onychophora
() (167)
razred: neoznačeno (167)
Red: neoznačeno (167)
Porodica:
Peripatidae
(Peripatatus) (66);
Peripatopsidae
(Peripatatus) (101)
Koljeno
Orthonectida
(24)
Razred: neoznačeno (24)
Red. neoznačeno (24)
Porodica:
Pelmatosphaeridae
(Invert) (1);
Rhopaluridae
(Invert) (23)
Koljeno
Phoronida
() (10)
Razred: neoznačeno (10)
Red. neoznačeno (10)
Porodica: neoznačeno (10)
Rodovi:
Phoronis
(7);
Phoronopsis
(3)
Koljeno
Placozoa
(1)
razred: neoznačen (1)
red: neoznačen (1)
Porodica:
Trichoplacidae
(1)
Rod (1)
Trichoplax
(1)
Vrsta:
Trichoplax adhaerens
Koljeno
Platyhelminthes
(3,322)
Razred:
Acoela
(380);
Archoophora
(5);
Cestoda
(Trakavice) (52);
Nemertodermatida
(8);
Neoophora
(65);
Trematoda
() (1,643);
Turbellaria
(1,169)
Koljeno
Porifera
(8,122)
Razred:
Calcarea
(669);
Demospongiae
() (6,889);
Hexactinellida
() (562); neoznačeno (2; Rodovi
Ceratella
1,
Placodictyum
, 1)
Koljeno
Priapulida
(19)
Razred: neoznačeno (19)
Red: neoznačeno (19)
Porodica:
Chaetostephanidae
(2);
Priapulidae
(priapulids) (9);
Tubuluchidae
(8)
Koljeno
Rhombozoa
(89)
Razred: neoznačeno (89)
Red. neoznačeno (89)
Porodica:
Conocyemidae
() (5);
Dicyemidae
() (83);
Kantharellidae
(1)
Koljeno
Rotifera
(r) (1,994)
Razred:
Eurotatoria
(1,991);
Pararotatoria
(3)
Koljeno
Sipuncula
() (206)
Razred:
Phascolosomatidea
(70);
Sipunculidea
(136)
Koljeno
Tardigrada
() (1,018)
Razred:
Eutardigrada
(628);
Heterotardigrada
(389);
Mesotardigrada
(1)
Koljeno
Xenoturbellida
(2)
Razred: neoznačeno (2)
Red: neoznačeno (2)
Porodica (2).
Xenoturbellidae
(2)
Rod:
Xenoturbella
(2)
Vrste.
Xenoturbella bocki
Xenoturbella westbladi
18
19
20
21
Broj postojećih vrsta
uredi
uredi izvor
Životinje se mogu podijeliti u dvije široke skupine:
kičmenjaci
(životinje sa
kičmom
) i
beskičmenjaci
(životinje bez kičme).
Polovina svih opisanih vrsta kičmenjaka su
ribe
, a tri četvrtine svih opisanih vrsta beskičmenjaka su
insekti
. U sljedećoj su tableli navedeni broj opisanih postojećih vrsta za svaku glavnu podgrupa životinja, prema procijenama za
Crvene liste ugroženih vrsta
, 2014.
22
23
Relativnu učešće broja vrsta na ukupnom životinjskom stablu
Grupa
Slika
Subgrupa
Procjena broja opisanih vrsta
Kičmenjaci
Ribe
32.900
Vodozemci
7.302
Gmizavci
10.038
Ptice
10.425
Sisari
5,513
Ukupni broj vrsta kičmenjaka: 66.178
Beskičmenjaci
Insekti
1,000.000
Mehkušci
85.000
Rakovi
47.000
Korali
2.000
Pauci
102.248
Baršunasti crvi
165
Potkovičasti rakovi
Ostale
68.658
Ukupni broj vrsta beskičmenjaka: 1,305.075
Ukupni broj svih vrsta životinja: 1,371.253
Preko 95% opisanih životinjskih vrsta su
beskičmenjaci
Također pogledajte
uredi
uredi izvor
Fauna
Zoologija
Bioantropologija
Reference
uredi
uredi izvor
McKenna, M. C., Bell, S. K. (1997). Classification of Mammals: Above the species level. New York: Columbia University Press.
ISBN
0-231-11013-8
Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo,
ISBN
9958-10-686-8
Kavanagh, M. (1983). A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates. New York: Viking Press. p. 18.
ISBN
0-670-43543-0
Linnaeus, Carolus
(1758).
Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis
(jezik: latinski) (10.
izd.). Holmiae (Laurentii Salvii).
Arhivirano
s originala, 10. 10. 2008
. Pristupljeno 22. 9. 2008
CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (
link
Monster fish crushed opposition with strongest bite ever
Campbell, Niel A. (1990).
Biology
(2nd
izd.). Benjamin/Cummings Pub. Co. str.
560
ISBN
978-0-8053-1800-5
Costa, James T.; Darwin, Charles (2009).
The annotated Origin: a facsimile of the first edition of On the origin of species
. Harvard University Press. str.
308
ISBN
978-0-674-03281-1
Milsom, Clare; Rigby, Sue (2009).
Fossils at a Glance
. John Wiley and Sons.
ISBN
978-1-4051-9336-8
Campbell N. A., Reece J. B. (2005): Biology, 7th Ed. Pearson, Benjamin Cummings,
ISBN
978-0-8053-7171-0
Arhivirano
18. 2. 2009. na
Wayback Machine
The thing about extinction.
Hutchins M. (2003): Grzimek's animal life encyclopedia, 2nd ed. Gale, Detroit: Gale,
ISBN
0787657778
Cresswell J. (2010): The Oxford dictionary of word origins, 2nd edition. Oxford University Press, New York,
ISBN
978-0-19-954793-7
Arhivirano
23. 10. 2015. na
Wayback Machine
Global Species.
Campbell N. A. (1990): Biology. 2nd Ed. Benjamin/Cummings Pub. Co.,
ISBN
978-0-8053-1800-5
Behringer R. R. et al., Eds(2008): Emerging model organisms: a laboratory manual, Volume 1 (illustrated Ed.). Cold Spring Harbor Laboratory Press,
ISBN
978-0-87969-872-0
Hall B. K., Hallgrímsson B., Strickberger M. W. (2008): Strickberger's evolution: the integration of genes, organisms and populations. Jones & Bartlett Learning,
ISBN
978-0-7637-0066-9
Hamilton G.: Kingdoms of life – Animals (Enhanced eBook). Lorenz Educational Press,
ISBN
978-1-4291-1610-7
The World Conservation Union (2014): IUCN Crvena lista ugroženih vrsta, 2014.3. Pregled: Statistika globalno ugroženih vrsta.
Table 1: Numbers of threatened species by major groups of organisms (1996–2014)
Vanjski linkovi
uredi
uredi izvor
Životinje
na
Enciklopediji života
Tree of Life Project
Animal Diversity Web
– University of Michigan's database of animals, showing taxonomic classification, images, and other information.
ARKive
– multimedia database of worldwide endangered/protected species and common species of UK.
The Animal Kingdom
Getting a Leg Up on Land
Scientific American Magazine (December 2005 Issue) – About the evolution of four-limbed animals from fish.
Luketa Stefan:
Carstvo životinja
Arhivirano
18. 2. 2010. na
Wayback Machine
, BioNet škola, 2009.
Trifunović Snežana:
Klasifikacija životinja
Arhivirano
4. 9. 2009. na
Wayback Machine
, BioNet škola, 2009.
Holt Jack:
Kingdom Animalia
, Taxa of Life, 2009.
Postojeća
životna
koljena/podjele po domenama
Bakterija
Acidobacteria
Actinobacteria
Aquificae
Bacteroidetes
Chlamydiae
Chlorobi
Chloroflexi
Chrysiogenetes
Cijanobakterije
Deferribacteres
Deinococcus–Thermus
Dictyoglomi
Fibrobacteres
Firmicutes
Fusobacteria
Gemmatimonadetes
Nitrospirae
Planctomycetes
Proteobacteria
Spirochaetes
Thermodesulfobacteria
Thermomicrobia
Thermotogae
Verrucomicrobia
Archaea
Crenarchaeota
Euryarchaeota
Korarchaeota
Nanoarchaeota
Archaeal Richmond Mine acidophilic nanoorganisms
Eukarioti
Protisti
Heterokontophyta
Haptophyta
Cryptophyta
Ciliophora
Apicomplexa
Dinoflagelate
Euglenozoa
Percolozoa
Metamonadina
Radiolaria
Foraminifera
Cercozoa
Crvene alge
Glaucophyta
Amoebozoa
Gljive
Chytridiomycota
Blastocladiomycota
Neocallimastigomycota
Glomeromycota
Zygomycota
Ascomycota
Basidiomycota
Biljke
Chlorophyta
Charophyta
Marchantiophyta
Anthocerotophyta
Moss
Lycopodiophyta
Pteridophyta
Cycas
Ginkgophyta
Četinari
Gnetophyta
Flowering plant
Životinje
Sponge
Ctenophora
Placozoa
Žarnjaci
Xenacoelomorpha
Hordati
Poluhordati
Bodljokošci
Chaetognatha
Kinorhyncha
Loricifera
Priapulida
Nematoda
Nematomorpha
Onychophora
Tardigrada
Zglavkari
Flatworm
Gastrotricha
Orthonectida
Dicyemida
Rotifera
Acanthocephala
Gnathostomulida
Micrognathozoa
Cycliophora
Nemertea
Phoronida
Mahovnjaci
Entoprocta
Brachiopoda
Mehkušci
Annelida
Incertae sedis
Parakaryon
Elementi prirode
Svemir
Energija
Materija
Prostor
Vrijeme
Zemlja
Budućnost Zemlje
Geologija
Hipoteza o Geji
Historija Zemlje
Geološka historija Zemlje
Nauka o Zemlji
Okeani
Struktura Zemlje
Tektonika ploča
Vrijeme (meteorologija)
Klima
Meteorologija
Morske mijene
Oblaci
Sunčeva svjetlost
Vjetar
Zemljina atmosfera
Prirodno okruženje
Divljina
Ekologija
Ekosistem
Šumski požari
Život
Abiogeneza
Evolucijska historija života
Hijerarhija života
Biologija
Astrobiologija
Organizam
Eukarioti
Biljke
Flora
Životinje
Fauna
Gljive
Protisti
Prokarioti
Archaea
Bakterije
Virusi
Kategorija
Preuzeto iz "
Kategorije
Životinje
Naučna klasifikacija
Sakrivene kategorije:
CS1 održavanje: nepreporučeni parametar
CS1 upotrebe (latinski)
Webarchive template wayback links
Životinje
Dodaj temu