Ndenndaandi - Wikipedia
Jump to content
Iwde to Wikipedia
Ndenndaandi
form of state
form of government
Subclass of
regime
Named after
Res publica
Opposite of
monarchic system
Has list
list of republics
From Wikidata
Ndenndaandi
(e faransi
république
, e engele
republic
) ko noone dawla renndaaɗo, dawla mo yimɓe leysɗi ɓen fow hawtiti jeyi. E liddu, si ko laamuuji finaa-tawaaji ko neɗɗo gooto e ɓeynguure mu’um, lamɗo on, jeyi leydi ndin fow. Laamu ngun ko roneteengu iwde baabiraawo faade ɓiɗɗo. Ndenndaandi e haqiiqa on anndaa ronugol laamu. Si hooreejo leydi on (himo wi’ee kadi persidan) accitii laamu, ko woote waɗetee, ɓurɗo jogaade yimɓe on halfinee laamu yeru happu. Si happu on timmii woote waɗee kadi.
Kono hannde hannde no woodi leyɗe wi’aaɗe ndenndaandi ka ɓiɗɗo “ronata” baabiraawo mu’um e piide misal Ndenndaandi demokaraasiyankeeji Konngo ka hooreejo leysɗi jooniijo on Kabila ƴetti laamu ngun e juuɗe baaba mu’um caggal nde on waraa. Wano non kadi Ndenndaandi
Togo
Ndenndaandi e demokaraasi (fewjodal)
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Wonnde kala halfere “république” nden, e lasli mayre ko
res publica
, e maanaa huunde jamaa, jeyal jamaa firi, dawlaaji heewɗi hannde waawataa wi’eede no tuugii e demokaraasi sabu hooreeɓe leydi ɓen no jogori leydi ndi ɓe halfinaa ardungal mu’um wa jeyal maɓɓe kamɓe e ɓeynguure maɓɓe. Ɓe jaɓataa woote waɗee maa hay si waɗaama wonataa woote laaɓuɗe. Sifa ɗen denndaaɗe no wi’ee denndaaɗe njaggu: ko neɗɗo gooto maa seeɗa e yimɓe takkiiɓe mo fewjata.
Si ko ndenndaandi tuugiindi e diina, wano almamaaku
Fuuta Jaloo
, ko seeɗa e yimɓe annduɓe diina ɓen, almaamiiɓe maa ceernooɓe fewjata.
Ndenndaandi
lislaamiyankeeji (wano
Iran
) kadi no gasa takkeede ɗon. E on ɗon noone, si doole almaamiiɓe ɓen feƴƴitaali keerol, e misal si suudu depiteeɓe ɓen no jogii doole aynitugol ɓe, haray no gasa wi’eede demokaraasi maa fewjodal no tawaa e mu’um seeɗa.
Hiimoɓe
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Ittaa ko to "
Fedde
Ndenndaandi
Ndenndaandi
Ɓeydi toɓɓere
US