Njemačka – Wikipedija

Njemačka – Wikipedija
Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
»Savezna Republika Njemačka«
preusmjerava ovamo. Za državu od 1949. do 1990., pogledajte
Zapadna Njemačka
Savezna Republika Njemačka
Bundesrepublik Deutschland
Zastava
Grb
Geslo
Einigkeit und Recht und Freiheit
njem.
: "
Jedinstvo, pravda i sloboda
")
Himna
Das Lied der Deutschen
Položaj Njemačke
Glavni grad
Berlin
Službeni jezik
njemački
1)
Državni vrh
Predsjednik Republike
Frank-Walter Steinmeier
Predsjednik Vlade
Friedrich Merz
CDU
Neovisnost
Ujedinjenjem
3. listopada
1990.
Površina
62. po veličini
ukupno
357.375
km
vode
2,3
Stanovništvo
17. po veličini
ukupno (
2015.
81.770.944
gustoća
228,8/km
BDP
PKM
procjena 2011.
ukupno
3.099 milijardi
USD
5.
po stanovniku
37.896
USD
18.
Valuta
euro
2)
(100 centa)
Pozivni broj
+49
Vremenska zona
UTC
+1
UTC
+2 ljeti
Internetski nastavak
.de
.eu
3)
1)
danski
lužičkosrpski jezici
romski
frizijski jezici
donjosaski
službeno su priznati i zaštićeni kao
manjinski jezici
2)
Do
1999.
njemačka marka
3)
Zbog članstva u
Europskoj uniji
Njemačka
njem.
Deutschland
), službeno:
Savezna Republika Njemačka
njem.
Bundesrepublik Deutschland
) je
država
srednjoj Europi
. Na
sjeveru
graniči sa
Sjevernim morem
Danskom
Baltičkim morem
, na
istoku
Poljskom
Češkom
, na
jugu
Austrijom
Švicarskom
, a na
zapadu
Francuskom
Luksemburgom
Belgijom
Nizozemskom
Njemačka je
demokratska
parlamentarna
savezna država
, koja se sastoji od 16
saveznih zemalja
(njem.
Bundesländer
) od kojih su tri samostalni
gradovi
Glavni grad
je
Berlin
i u njemu su smješteni parlament (
Bundestag
) i vlada (
Regierung
). Ujedinjena je kao
država
za vrijeme
Francusko-pruskog rata
1870.
'71
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država
svijeta
i jedna od osnivačkih članica
Europske unije
. Članica je i
Ujedinjenih naroda
NATO
-a, skupine
G4
G7
G8
. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je
europska
zemlja
po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije
europsko
gospodarstvo
. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Povijest
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Povijest Njemačke
Rana povijest
uredi
uredi kôd
O ranoj njemačkoj povijesti, zna se iz
arheoloških
nalazišta i zapisa o
bitkama
Rimskim Carstvom
Germanska plemena širila su se iz
Skandinavije
prema jugu u
1. stoljeću pr. Kr.
Sukobljavali su se s
Rimljanima
, o čemu je pisao
Tacit
knjizi
Germania. Oko
260.
godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (
lat
Limes Germanicus
) i širili su se na području današnje Njemačke.
Srednji vijek
uredi
uredi kôd
Sveto Rimsko Carstvo
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Sveto Rimsko Carstvo
Izborni knezovi Svetog Rimskog Carstva.
Prvi Reich – kroz veći dio svoje povijesti poznat kao Sveto Rimsko Carstvo – potekao je
843.
godine iz podjele
Karolinškoga Carstva
(koje je
25. prosinca
800.
utemeljio
Karlo Veliki
), točnije iz
Istočne Franačke
, nastale podjelom
Franačkoga Carstva
843. godine. Prvi se Reich u raznim oblicima održao do
1806.
godine, kada je
propao
Napoleonskim ratovima
Novi vijek
uredi
uredi kôd
Njemački redovnik,
Martin Luther
izvjesio je na vrata
crkve
Wittenbergu
, svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju
Crkve
1517.
, što je kasnije dovelo do
Protestanske reformacije
i odvajanja od
Katoličke Crkve
Od
1815.
do
1871.
godine Njemačka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih država, od kojih je 39 država činilo
Njemačku konfederaciju
Deutscher Bund
).
Njemački jezik
i pojam "njemački narod" stari su više od tisuću godina, ali država koja je danas poznata kao Njemačka ujedinila se kao moderna
nacionalna država
tek
1871.
, kad je utemeljeno
Njemačko Carstvo
, kojim je dominirala
Pruska
Austrija
je ostala zasebno multietničko
carstvo
još 50 godina). To je bio drugi njemački "
Reich
", što se obično prevodi kao "
carstvo
", ali znači i "
kraljevstvo
" odnosno "imperij". "
Drugi Reich
" je proglašen
18. siječnja
1871.
Versaillesu
, a ukinut je
9. studenog
1918.
Nakon
francuskih
osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo između dvije zemlje se nastavilo u
Francusko-pruskom ratu
iz
1871.
(pobjeda Njemačke) i
1. svjetskom ratu
(pobjeda Francuske).
Suvremena povijest
uredi
uredi kôd
Njemački je car morao odstupiti
1918.
godine, a nakon gušenja
Njemačke revolucije
, umjesto Drugog Reicha nastupila je
demokratska
Weimarska Republika
Zbog ratne naknade koju je Njemačka morala platiti nakon
Versajskog mira
, te zbog
Velike ekonomske krize
, njemačko je gospodarstvo krajem
1920-ih
doživjelo kolaps.
Protudemokratske snage, kako
ljevičarske
tako i
desničarske
, imale su sve veću potporu. Na izvanrednim izborima u srpnju i studenom
1932.
nacisti su osvojili 37,2% odnosno 33,0% glasova.
Nacistički režim
uredi
uredi kôd
Adolf Hitler
je
30. siječnja
1933.
imenovan
kancelarom
, a zakonom iz
23. ožujka
1933. parlament je praktički ukinuo ustav Weimarske Republike. Tako je nastupio
Treći Reich
, kojim su vladali
nacisti
i koji je trajao 12 godina (1933. –
1945.
).
Hitler je
1934.
stekao apsolutnu vlast, jer je postao i
predsjednik
Hitlerova agresivna politika pripajanja susjednih zemalja, kako bi se za njemački narod osvojio "životni prostor" (
Lebensraum
) izazvala je
2. svjetski rat
u Europi
1. rujna
1939.
godine. Njemačka je u početku imala velike vojne uspjehe i osvojila glavninu
europskog
kopna, uključujući i znatan dio
Sovjetskog Saveza
. Ipak, pritisnuta s dvije strane Sovjetskim Savezom i
SAD
-om, Njemačka je počela gubiti rat.
Nakon Hitlerova samoubojstva, Njemačka je kapitulirala
8. svibnja
1945.
godine. Poraz je doveo do velikih
teritorijalnih gubitaka
, 15 milijuna
prognanika
koji su se iselili na preostali teritorij i 45 godina podijeljene Njemačke. Rat je izazvao uništenje 80% svih njemačkih gradova s više od 100 000 stanovnika. Ipak, gospodarstvo se naglo oporavilo
1950-ih
godina (tzv.
Wirtschaftswunder
ili „gospodarsko čudo”), a gradovi su postupno obnovljeni.
Hladni rat
uredi
uredi kôd
Godine
1949.
osnovane su dvije njemačke države:
Savezna Republika Njemačka
, koja je izvorno imala dvanaest saveznih država i
Njemačka Demokratska Republika
s pet saveznih država (umjesto kojih su
1952.
uvedeni okruzi).
Saarland
se pridružila SR Njemačkoj
1957.
godine. Tijekom
1960-ih
duž cijele granice, preko
1000
km
, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka.
Dana
13. kolovoza
1961.
podignut je
Berlinski zid
. Masovni protesti
1968.
u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja, u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale
demokracija
ljudska prava
anti-nacionalizam
Kancelar
Willy Brandt
najviše je doprinjeo poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke.
Poznat je njegov
Kniefall
, kada je u
Auschwitzu
pao na koljena pred spomenikom svih žrtava.
Berlinski zid.
Ponovno ujedinjenje
uredi
uredi kôd
Nakon što su u Europi pali
komunistički
režimi, Njemačka je
ponovo ujedinjena
1990.
godine, nakon pada Berlinskog zida.
Njemačka je bila, uz
Island
Vatikan
, prva europska zemlja koja je poduprla neovisnost
Hrvatske
(vidi:
hrvatsko-njemački odnosi
).
Zajedno s Francuskom, Njemačka danas ima vodeću ulogu u
Europskoj uniji
Politika
uredi
uredi kôd
Politički sustav Njemačke
Podrobniji članak o temi:
Politika Njemačke
Njemačka je ustavna savezna
demokracija
, čiji politički sustav se temelji na
Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland
(„Temeljni zakon za Saveznu Republiku Njemačku”) koji je donesen 1949. godine pod utjecajem zapadnih sila pobjednica. Njemačka ima
parlamentarni sustav
, na čelu
Bundesregierung
(„Savezne vlade”) je
Bundeskanzler
(„Savezni kancelar”) kojeg bira parlament te on imenuje savezne ministre.
Zgrada
Reichstaga
Njemački parlament zove se
Bundestag
(Savezni parlament). Zastupnici za njega biraju se svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom od 5% na razini cijele državi.
Bundestag
se sastoji od 598 ili više zastupnika od kojih se 299 bira s tzv. prvim glasom s liste osoba, a 299 sa stranačke liste tzv. drugim glasa. Cijeli izborni sustav je tako napravljen da u konačnici o broju zastupnika odlučuje tzv. drugi glas.
Zbog potrebnih povećavanja broja zastupnika je broj članova
Bundestaga
nakon izbora 2013. godine iznosio 630 zastupnika. Njemački parlament se prije zvao
Reichstag
(„Carski parlament”) zbog čega se sama zgrada u kojoj se nalazi
Bundestag
i dalje zove
Reichstag
U Njemačkoj postoji još jedno zakonodavno tijelo
Bundesrat
(„Savezno vijeće”) u kojega vlade 16
saveznih država Njemačke
Bundesländer
) šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Zastupnici svake savezne države su dužni glasati jednoglasno, dakle nije moguće da od 6 zastupnika
Bavarske
4 glasaju za i 2 protiv, već moraju svi glasati za ili svi protiv. Kada se u Njemačkoj glasa o zakonu koji ne dira prava saveznih država dovoljno je da samo
Bundestag
izglasa zakon. Kada se glasa o zakonu koji dira prava saveznih država potrebno je da i
Bundestag
Bundesrat
izglasaju zakon.
Poglavar države
je
Bundespräsident
(„Savezni predsjednik“), čije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavničke dužnosti. Njega bira
Bundesversammlung
(Savezna skupština).
Bundesversammlung
služi samo za izbor saveznog predsjednika i sastaje se u zgradi
Bundestaga
. Nju čine svi zastupnici
Bundestaga
plus jednako toliko zastupnika iz parlamenata saveznih država. Kako bi neki njemački zakon u konačnici postao važeći mora ga potpisati i savezni predsjednik koji to može odbiti ako smatra da bi taj zakon kršio temeljni pravni poredak ili temeljna prava građana.
U pogledu
sudstva
treba spomenuti
Ustavni sud
Bundesverfassungsgericht
), koji može poništiti bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedište je u
Karlsruheu
Zemljopis
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Zemljopis Njemačke
Karta Njemačke
Njemačka se nalazi u prirodnogeografskom središtu Europe, ali je zbog gospodarske razvijenosti, političkoj i ekonomskoj važnosti i pripadnosti
Europskoj uniji
pribrajamo
Zapadnoj Europi
Središnji položaj Njemačke u Europi prometno je vrlo važan, jer se preko nje spajaju istok i zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemačka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna. Na svome sjeveru Njemačka izlazi na dva mora,
Sjeverno
Baltičko more
, koja su spojena umjetno prokopanim
Kielskim kanalom
. Sjeverno more vrlo je prometno pa se
Hamburg
razvio u jednu od najznačajnijih svjetskih luka. Žila kucavica njemačkog gospodarstva jest rijeka
Rajna
koja povezuje različite gospodarski razvijene europske regije, od
Alpa
do Sjevernog mora, a povezuje
Švicarsku
, Njemačku,
Francusku
Nizozemsku
. Najvećim dijelom teče kroz Njemačku.
Reljef
uredi
uredi kôd
Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina:
Alpe i predalpski prostor
Schwarzwald
Njemačko sredogorje
Južno njemačko pobrđe
Sjeverna njemačka nizina
Krajolik u
alpskom
području
Južnije od
Dunava
nalazi se predalpski prostor, koji je u doba
pleistocenskih
odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, što su se spuštali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjačka jezera. Zbog djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i šljunka. Predalpski se prostor postupno izdiže prema jugu, gdje se nalaze
Bavarske Alpe
. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba
alpske orogeneze
tercijaru
. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvjeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija.
Schwarzwald
Planinski sustav
Schwarzwald
nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama
jele
smreke
. Planina je nastala za vrijeme
hercinske orogeneze
(Devon) pa je bogata
rudama
. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. U prošlosti se stanovništvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih
zima
, bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom
satova
Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr.
Švapske Alpe
ili
Franačke Alpe
. U dolinama rijeka povoljni su uvjeti za proizvodnju hrane.
Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi zbog dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni
šumama
, a geološki stare stijene bogate su
rudama
. Na temelju tih rudnih bogatstava u
19. stoljeću
započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "
prava Njemačka
".
Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cjelina Njemačke. Prostire se od Njemačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlačio prema sjeveru (
interglacijali
) i ponovno je prekrivao (
glacijali
). Ledenjaci su svojim erozivnim djelovanjem zaravnili ovaj prostor, koji nigdje ne prelazi 90
metara
nadmorske visine, ostavili velike naslage pijeska i šljunka te izdubili brojna jezera. Za ledenih doba eolskim su djelovanjem nastale naslage plodnog prapora ili lesa na južnim dijelovima Sjeverne njemačke nizine. Ti su prostori gusto naseljeni i iskorišteni za poljoprivrednu proizvodnju. Ledenjačko oblikovanje reljefa ove nizine prestalo je završetkom posljednje odledbe, prije otprilike 12 000 godina. Od tada se rijeke u slabo plodnu nizinu donosile naplavni materijal, a postepeno se
šumski
i travnati
biljni
pokrov. Dugotrajnim naseljavanjem i marljivim radom
čovjek
je uspio od slabo plodne pjeskovite nizine napraviti plodne površine. Uz neke niske obale Sjevernog i Baltičkog mora
plima
prodire u unutrašnjost i do desetak
kilometara
zbog čega nije moguće gospodarsko iskorištavanje pa su ponegdje izgrađeni polderi kao i u susjednoj Nizozemskoj. Rijeke koje se ovdje ulijevaju u
more
tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr.
Hamburg
Laba
) i
Bremen
Weser
), koji su duboko uvučeni u
kopno
Klima
uredi
uredi kôd
U Njemačkoj prevladava
umjereno topla
vlažna klima, a na Alpama i
planinska klima
. Cijeli je prostor pod snažnim utjecajem
Atlantskog oceana
s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlažan
zrak
tokom cijele godine. U istočnim dijelovina Njemačke izraženija je kontinentalnost pa je česta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zračnih masa. Količina padalina kreće se između 700
mm u zavalama i dolinama do 1000
mm iznad 1000 m nad
morem
. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8
°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim širinama, a ljeta ipak svježija.
Flora
uredi
uredi kôd
Zbog dugotrajne naseljenosti,
prirodni
biljni
pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen i danas je samo oko 29% prostora pokriveno
šumom
. Tipična biljna zajednica je
bukova
šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su zbog ubrzanih procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali
kisele kiše
. U Njemačkoj se zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga poklanja
pošumljavanju
ekološkim
problemima.
Rijeke
uredi
uredi kôd
Dunav
Ulmu
(pogled s katedrale)
U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke.
Rajna
je najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700
km
. Trebalo je više od sto godina intenzivnih radova, da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz Njemačku.
Dunav
spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i Dunav. Rijeka
Laba
nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.
Savezne zemlje
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Njemačke savezne zemlje
Politička karta Njemačke, tj. karta političke (administrativne) podjele Njemačke
Njemačka se dijeli na šesnaest saveznih zemalja (
Bundesländer
, jednina:
Bundesland
):
Država
Glavni grad
Površina
(km
Stanovništvo (2015.)
BDP (
EUR
(2015.)
Nominal BDP po stanovniku (
EUR
(2015.)
Baden-Württemberg
Stuttgart
35.752
10.879.618
461.000.000.000
42.800
Bavarska
München
70.549
12.843.514
550.000.000.000
43.100
Berlin
Berlin
892
3.520.031
125.000.000.000
35.700
Brandenburg
Potsdam
29.477
2.484.826
66.000.000.000
26.500
Bremen
Bremen
404
671.489
32.000.000.000
47.600
Hamburg
Hamburg
755
1.787.408
110.000.000.000
61.800
Hessen
Wiesbaden
21.115
6.176.172
264.000.000.000
43.100
Mecklenburg-Vorpommern
Schwerin
23.174
1.612.362
40.000.000.000
25.000
Donja Saska
Hannover
47.618
7.926.599
259.000.000.000
32.900
Sjeverna Rajna-Vestfalija
Düsseldorf
34.043
17.865.516
646.000.000.000
36.500
Porajnje-Falačka
Mainz
19.847
4.052.803
132.000.000.000
32.800
Saarland
Saarbrücken
2.569
995.597
35.000.000.000
35,400
Saska
Dresden
18.416
4.084.851
113.000.000.000
27.800
Saska-Anhalt
Magdeburg
20.445
2.245.470
57.000.000.000
25.200
Schleswig-Holstein
Kiel
15.763
2.858.714
86.000.000.000
31.200
Tiringija
Erfurt
16.172
2.170.714
57.000.000.000
26.400
Njemačka
Berlin
357.376
82.175.684
3.025.000.000.000
37.100
Osim toga, Njemačka ima 438 okruga (
Kreise
).
Gospodarstvo
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Gospodarstvo Njemačke
Njemačka je svjetski poznati proizvođač
automobila
Njemačka je četvrta gospodarska sila na
svijetu
nakon
SAD
-a i
Kine
Japana
, te gospodarski najjača država Europe.
Ipak,
kapitalističko
gospodarstvo Njemačke sve se teže nosi sa zahtjevima socijalne države. Kruti ustroj koji zahtijeva velike socijalne doprinose iz plaće doveo je do akutnog problema
nezaposlenosti
, dok su njemački umirovljenici izborili socijalne primitke, koji nadmašuju doprinose od radnika. Moderniziranje
gospodarstva u istočnom dijelu Njemačke i dalje je skup i dugoročan problem, na koji zapadne savezne države godišnje
troše oko 100 milijarda
dolara
Nedavno usvajanje
zajedničke europske valute
i opća politička i ekonomska integracija u Europu trebali bi donijeti velike gospodarske promjene.
Promet
uredi
uredi kôd
Vlak ICE 3
Podrobniji članak o temi:
Promet Njemačke
Njemačka
prometna
mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji
tla
bez velikih
prirodnih
prepreka. Cestovni sustav obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000
km su autoceste); cestovna je mreža osobito gusta na
zapadu
, uz najurbaniziranija područja. Njemački željeznički sustav ima oko 40 000
km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na zapadu.
Frankfurtska
zračna luka treća je u Europi poslije
Londona
Pariza
.Rijeke
Rajna
Laba
su okosnice riječne mreže.
Stanovništvo
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Stanovništvo Njemačke
U Njemačkoj živi 82.175.684 stanovnika (
31. prosinca
2015.
).
Nijemci
čine najveći broj 89,6
% (cca 73 600 000). U Njemačkoj živi 7 289 149 (2015.) stranih državljana, a najveća skupina su
Turci
1,83% (1.506.000) zatim slijede
Poljaci
(741.000),
Talijani
(596.000),
Rumunji
(453.000),
Sirijci
(366.000),
Grci
(340.000),
Hrvati
297.895
),
Rusi
(231.000),
Srbi
(230.000) i
Bugari
(227.000). Većinu stranih državljana čine
izbjeglice
, radnici (
Gastarbeiter
i njihove obitelji. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.
Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine (
nationale Minderheiten
). Na sjeveru živi
danska
manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj zemlji
Schleswig-Holstein
. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i dijelom u
Donjoj Saskoj
. U saveznoj državi
Brandenburg
živi malobrojna
slavenska
manjina po imenu
Lužički Srbi
. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i
Romi
kojih ima oko 70 000.
Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po
obrazovanju
, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja
2. svjetskog rata
, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25 000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sustav
socijalnog osiguranja
omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
Religija
uredi
uredi kôd
Zemljovid konfesionalne pripadnosti po cenzusu 2011: žuta: rimokatolici, ljubičasta: evangelici, zelena: bez konfesije; tamna: apsolutna većina, svjetla: relativna većina
Katedrala
Wetzlaru
Njemački ustav, Grundgesetz, jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije diskriminirati zbog
vjere
Katoličanstvo
je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično promijenila stanje.
Martin Luther
se
1517.
suprotstavio
Katoličkoj Crkvi
i osnovao
protestantizam
. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku evangeličku crkvu.
Najraširenija religija u Njemačkoj je
kršćanstvo
Protestanti
, odnosno Njemačka evangelička crkva, čine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje.
Katolici
čine također 33% populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini oko 4%
muslimana
(3,3 milijuna), a većinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripada
pravoslavnim
zajednicama (većinom
Srbi
Grci
), milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150 000
Židova
, 150 000
budista
i 100 000
hinduista
Kultura i znanost
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
Kultura Njemačke
Johann Sebastian Bach
Njemačka je mnogo doprinijela svjetskoj kulturi. Poznati njemački skladatelji su
Georg Friedrich Händel
Carl Orff
Carl Maria von Weber
Jacques Offenbach
Karlheinz Stockhausen
Schumann
Mendelssohn
Beethoven
Bach
Brahms
Wagner
književnici
Goethe
Hoffmann
Heine
Mann
Brecht
Schiller
braća Grimm
umjetnici
"Razapinjanje Krista" (
Kreuzigung Christi
) Lucasa Cranacha Starijeg
Dürer
Ernst
Beuys
Baselitz
Lucas Cranach Stariji
Caspar David Friedrich
filozofi
Max Weber
Engels
Kant
Hegel
Marx
Nietzsche
Johann Gottfried Herder
Martin Heidegger
Arthur Schopenhauer
matematičari
Carl Friedrich Gauss
Bernhard Riemann
Gottfried Leibniz
znanstvenici
Georg Simeon Ohm
Robert Wilhelm Bunsen
Robert Koch
Wilhelm Conrad Röntgen
Gustav Robert Kirchhoff
Wilhelm Eduard Weber
Einstein
Otto Hahn
Hertz
Alexander von Humboldt
Born
Johannes Kepler
Planck
Werner Heisenberg
Rudolf Virchow
izumitelji
Benz
Otto
Diesel
Johannes Gutenberg
Ferdinand von Zeppelin
Daimler
Hans von Ohain
10
Nobelovu nagradu
dobilo je 87 Nijemaca
11
Wilhelm Conrad Röntgen
otkrio je x-zrake (rentgenske zrake) i prvi je dobitnik
Nobelove nagrade za fiziku
1901.
Njemački jezik
, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio
lingua franca
srednje, istočne i sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr.
Mozart
Kafka
Nikola Kopernik
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s preporođenim
Berlinom
Berlinski filmski festival
), te novom glazbom i umjetnošću.
Između ostaloga, u
filmu
i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz njemačko ujedinjenje.
Sport
uredi
uredi kôd
Borussia Dortmund
protiv
Schalke
Bundesliga
Sport
je sastavni dio života
Nijemaca
. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima.
12
Nogomet
je najpopularniji sport.
Njemački nogometni savez
je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna službenih članova.
Bundesliga
je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje na
svijetu
Njemačka nogometna reprezentacija
osvajala je
Svjetsko nogometno prvenstvo
1954.
1974.
1990.
2014.
te
Europsko nogometno prvenstvo
1972.
1980.
1996.
Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na svim
Olimpijskim igrama
. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u
Berlinu 1936.
i u
Münchenu 1972.
te Zimskih olimpijskih igri u
Garmisch-Partenkirchenu 1936
Praznici (neradni dani)
uredi
uredi kôd
Osim državnih praznika, svaka
savezna država
određuje svoje praznike (
gesetzliche Feiertage
).
datum
hrvatski naziv
lokalni naziv
napomene
1. siječnja
Nova godina
Neujahr
6. siječnja
Sveta tri kralja
Hl. Drei K
nige
Bavarska
Baden-Württemberg
Saska-Anhalt
klizni datum
Veliki petak
Karfreitag
klizni datum
Uskrsni
ponedjeljak
Ostermontag
1. svibnja
Praznik rada
Tag der Arbeit
klizni datum
Uznesenje Kristovo
Christi Himmelfahrt
klizni datum
Duhovi
Pfingstmontag
klizni datum
Tijelovo
Fronleichnam
Bavarska
Baden-Württemberg
Hessen
Sjeverna Rajna-Vestfalija
Porajnje-Falačka
Saarland
i neke zajednice
Saske
Tirinška
15. kolovoza
Velika Gospa
Mari
Himmelfahrt
zajednice
Saarlanda
Bavarske
s većinskim
katoličkim
stanovništvom
3. listopada
Dan ujedinjenja Njemačke
Tag der Deutschen Einheit
praznik od 1990. godine
31. listopada
Dan reformacije
Reformationstag
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Brandenburg
1. studenog
Svi sveti
Allerheiligen
Bavarska
Baden-Württemberg
Sjeverna Rajna-Vestfalija
Porajnje-Falačka
Saarland
klizni datum
Dan pokore
Bu
- und Bettag
samo
Saska
25. prosinca
Božić
1. Weihnachtsfeiertag
26. prosinca
Sveti Stjepan
2. Weihnachtsfeiertag
Jedini grad u Njemačkoj sa svojim posebnim praznikom jest
Augsburg
, koji
8. kolovoza
slavi
Friedensfest
("Praznik mira").
Izvori
uredi
uredi kôd
Arhivirana kopija
. Inačica
izvorne stranice
arhivirana 8. studenoga 2014
. Pristupljeno 8. studenoga 2014.
journal zahtijeva
journal=
pomoć
CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (
link
Germany Top Migration Land After U.S. in New OECD Ranking
. Bloomberg. 20. svibnja 2014
. Pristupljeno 29. kolovoza 2014.
Jill N. Claster:
Medieval Experience: 300–1400
. NYU Press 1982, p. 35.
ISBN
0814713815
The Cambridge Ancient History, vol. 12, p. 442.
ISBN
0521301998
Gebiet und Bevölkerung – Fläche und Bevölkerung
njemački
). Statistisches Bundesamt und statistische Landesämter. Prosinac 2015. Inačica
izvorne stranice
arhivirana 6. srpnja 2017
. Pristupljeno 13. prosinca 2017.
Gross domestic product – at current prices – 1991 to 2015
njemački
). Statistische Ämter des Bundes und der Länder. 5. studenoga 2016. Inačica
izvorne stranice
arhivirana 5. studenoga 2016
. Pristupljeno 13. prosinca 2017.
Državni statisički ured u Wiesbadenu:
(PDF)
. Inačica
izvorne stranice
(PDF)
arhivirana 30. ožujka 2016
. Pristupljeno 18. veljače 2017.
journal zahtijeva
journal=
pomoć
Goethe Institut
Istorija Jet motora - ko je pronašao motor?
bs.eferrit.com
. Pristupljeno 28. kolovoza 2024.
mdr.de.
Das sind die bisherigen Nobelpreisträger aus Deutschland | MDR.DE
www.mdr.de
njemački
. Pristupljeno 28. kolovoza 2024.
Germany Info: Culture & Life: Sports
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 30. travnja 2011. (
Wayback Machine
Germany Embassy in Washington, D.C. Retrieved 2006,
12-28
Vanjske poveznice
uredi
uredi kôd
www.deutschland.de
- multimedijalni višejezični portal o Njemačkoj
Statistikportal.de
- Službeni statistički podaci
Bundesregierung Deutschland
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 25. siječnja 2005. (
Wayback Machine
- Službena stranica savezne vlade
Bundespräsident
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 8. lipnja 2004. (
Wayback Machine
- Službena stranica predsjednika Njemačke
Bundestag
- Službena stranica njemačkog parlamenta
Urbani sistem Njemačke prije i poslije ujedinjenja
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 11. studenoga 2011. (
Wayback Machine
Dokada razlike unutar Njemačke?
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 15. prosinca 2005. (
Wayback Machine
Portal Europa
Portal Njemačka
Ostali projekti
uredi
uredi kôd
Zajednički poslužitelj
ima stranicu o temi
Njemačka
Zajednički poslužitelj
ima još građe o temi
Njemačka
Zajednički poslužitelj
sadrži atlas
Njemačke
Njemačka
Simboli i identitet
Grb Njemačke
Zastava Njemačke
Lied der Deutschen
Zemljopis
Njemačke savezne pokrajine
Njemački okruzi
Gradovi
Njemački autonomni gradovi
Klima
Rijeke
Planine
Jezera
Nacionalni parkovi
Njemačko sredogorje
Porajnje
Ruhr
Bavarske Alpe
Rajna
Dunav
Povijest
Germani
Goti
Vizigoti
Teutonci
Franačka
Verdunski ugovor
Istočna Franačka
Karolinško Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo
Njemački prodor na istok
Rajnska konfederacija
Njemačka revolucija 1848. – 1849.
Njemački savez
Sjevernonjemačka konfederacija
Ujedinjenje Njemačke
Njemačko Carstvo
Njemačka u Prvom svjetskom ratu
Njemačka revolucija
Weimarska Republika
Treći Reich
Savezničke okupacijske zone
Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata
Denacifikacija
Njemačka Demokratska Republika
Zapadna Njemačka
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Politika i gospodarstvo
Bundestag
Bundesrat
Kancelar
Predsjednik Njemačke
Hrvatsko-njemački odnosi
Hrvati u Njemačkoj
Nijemci u Hrvatskoj
Oružane snage
Gospodarstvo
Promet
Automobilska industrija
Turizam
Popis sveučilišta
Sveučilište u Heidelbergu
Putovnica Njemačke
Društvo, kultura i sport
Stanovništvo
Nijemci
Njemački jezik
Kultura
Umjetnost
Arhitektura
Književnost
Kinematografija
Glazba
Obrazovanje
Religija
Kršćanstvo
Katolička Crkva
Svjetska baština u Njemačkoj
Njemačka kuhinja
Wikipedija na njemačkom jeziku
Sport
Njemačka na OI
Njemačka nogometna reprezentacija
Njemačka rukometna reprezentacija
Njemačka košarkaška reprezentacija
Berlinski maraton
Turneja četiriju skakaonica
Michael Schumacher
Države
Europi
Samostalne države
Albanija
Andora
Armenija
3)
Austrija
Azerbajdžan
1)
Belgija
Bjelorusija
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Cipar
3)
Crna Gora
Češka
Danska
4)
Estonija
Finska
Francuska
4)
Grčka
Gruzija
1)
Hrvatska
Irska
Island
Italija
Kazahstan
1)
Kosovo
2)
Latvija
Lihtenštajn
Litva
Luksemburg
Mađarska
Malta
Moldavija
Monako
Nizozemska
4)
Norveška
4)
Njemačka
Poljska
Portugal
4)
Rumunjska
Rusija
1)
San Marino
Slovačka
Sjeverna Makedonija
Slovenija
Srbija
Španjolska
4)
Švedska
Švicarska
Turska
1)
Ujedinjeno Kraljevstvo
4)
Ukrajina
Vatikan
Zavisni teritoriji
Akrotiri i Dhekelia
Ålandski otoci
Gibraltar
Guernsey
Otok Man
Farski otoci
Jersey
Jan Mayen
Svalbard
Nepriznate države
Abhazija
5)
(Gruzija)
Gorski Karabah
3)
(Azerbajdžan)
Južna Osetija
5)
(Gruzija)
Pridnjestrovlje
(Moldavija)
Turska Republika Sjeverni Cipar
(Cipar)
3)
1)
Značajan dio teritorija se nalazi u
Aziji
2)
Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.
3)
U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
4)
Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
5)
Priznata od strane više članica UN-a, uključujući
Rusku Federaciju
Europska unija
Zemlje članice
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Irska
Italija
Latvija
Litva
Luksemburg
Mađarska
Malta
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunjska
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Kandidati
Albanija
status
Crna Gora
status
Sjeverna Makedonija
status
Srbija
status
Turska
status
Bosna i Hercegovina
status
Zapadnoeuropska unija
Države članice
Belgija
Francuska
Grčka
Italija
Luksemburg
Nizozemska
Njemačka
Portugal
Španjolska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice
Bugarska
Češka
Estonija
Island
Latvija
Litva
Mađarska
Norveška
Poljska
Rumunjska
Slovačka
Slovenija
Turska
Države promatračice
Austrija
Danska
Finska
Irska
Švedska
G8
Članice
Francuska
Italija
Njemačka
SAD
Ujedinjeno Kraljevstvo
Japan
Kanada
Rusija
Promatračka uloga
EU
G8+5
Brazil
NR Kina
Indija
Meksiko
JAR
Vidi još
G7
NATO
Albanija
Belgija
Bugarska
Crna Gora
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Hrvatska
Island
Italija
Kanada
Latvija
Litva
Luksemburg
Mađarska
Nizozemska
Norveška
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunjska
SAD
Sjeverna Makedonija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Dobavljeno iz "
Kategorije
Izabrani članci
Njemačka
Države članice Europske unije
Države članice NATO-a
Skrivene kategorije:
CS1 greške: nedostaje periodika
CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu
CS1 upotrebe (njemački)
Articles with hatnote templates targeting a nonexistent page
Njemačka
Dodaj temu