Poljski jezik – Wikipedija
Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
Poljski jezik
język polski
Države
Poljska
Bjelorusija
Ukrajina
Češka
Slovačka
Litva
SAD
Regije
Europa
Govornici
50 milijuna
Rang
25.
Razredba
indoeuropski
baltoslavenski
slavenski
zapadnoslavenski
lehitski
poljski
Službeni status
Služben
Poljska
EU
Ustanova
Vijeće za poljski jezik
Jezični kôd
ISO
639
-1
pl
ISO
639
-2
pol
ISO
639
-3
pol
Klasifikacija narječja poljskog jezika
Poljski jezik
(polj.
język polski
; ISO 639-3:
pol
) je službeni jezik
Republike Poljske
. Zajedno s
češkim
slovačkim
lužičkosrpskim
i drugim jezicima čini skupinu
zapadnoslavenskih jezika
. Njime se služi oko 50 000 000 ljudi, od čega 36 600 000 u Poljskoj (1986.).
Narječja
uredi
uredi kôd
Podrobniji članak o temi:
narječja poljskog jezika
velikopoljsko narječje
Velikopoljska
(sjeverozapadna unutarnja Poljska,
mazursko narječje
Mazovija
(sjeveroistok Poljske)
malopoljsko narječje
Malopoljska
(jugoistočna Poljska i središnja Poljska), zap. Ukrajina
sjevernokreško narječje
(sjeverni Kresy) – govore ga Poljaci u Litvi (okolica Vilniusa), Bjelorusiji (posebice sjeverozapad), u nekim klasifikacijama ga stavljaju s mazurskim
južnokreško narječje
(južni
Kresy
) – neki ga smatraju
pidžinom
poljskog i
staroruskog jezika
koji se govorio u
Crvenoj Rusiji
(današnja
Galicija
kašupsko narječje
(spor s
Kašubima
koji to smatraju svojim
jezikom
) – govori ga se u pokrajini
Pomorje
, zapadno od
Gdanjska
šlesko narječje
– govori se u središnjoj južnoj Poljskoj (neki ga smatraju posebnim jezikom)
goralsko
narječje – govor gorštačkog plemena na jugu Poljske i sjeveru Slovačke, uz poljsko-slovačku granicu; predmetom su sporenja o nacionalnoj pripadnosti (kasno razvijanje nacionalne svijest i opredjeljivanja), a spore se Poljska, Češka i Slovačka
nova miješana narječja – narječja na repoloniziranim krajevima nakon drugog svjetskog rata na zapadu, sjeverozapadu, jugozapadu i sjeveroistoku današnje Poljske (karakteristike govora područja u poljskom zvanom Kresy, krajeva koja je pripojio SSSR nakon drugog svjetskog rata)
Izvan tradicionalnih šema se nalaze i gradska narječja, kao što su
varšavsko narječje
(danas je sačuvan u izvornom obliku samo u četvrti
Prazi
, koja se nalazi s druge strane
Visle
),
poznanjsko narječje
ljodzsko narječje
lavovsko narječje
, zatim nekolicina strukovnih narječja i sociolekta, od kojih je najpoznatija
grypsera
Fonologija
uredi
uredi kôd
Samoglasnici
uredi
uredi kôd
Poljski jezik ima 8
samoglasnika
Jednoglasnici poljskog jezika
prednji
srednji
stražnji
oralni
nazalni
oralni
nazalni
zatvoreni
srednji
otvoreni
Suglasnici
uredi
uredi kôd
Poljski ima 27
suglasničke
foneme
i 2 polusamoglasnika.
Suglasnici poljskog jezika
bilabijalni
labio-
dentalni
alveolarni
prednjo-
tvrdonepčani
stražno-
tvrdonepčani
palatalni
velarni
ploziv
slivenik
ts
dz
tɕ
dʑ
tʃ
dʒ
nazal
vibrant
frikativ
lateral
polu-
samoglasnik
Pismo
uredi
uredi kôd
Poljski jezik upotrebljava
latinicu
Sljedeća tablica prikazuje slova poljske latinice, glasove poljskog jezika i njihove približne hrvatske ekvivalente:
Poljsko
slovo
Glas
Približni glas u hrvatskom
Primjer
Napomene
dres (adresa)
uvijek kratko
--
ż (zmija)
nazalni (nosni)
, kao u
francuskom
ar
ts
ukier (šećer)
ispred slova
izgovara se
tɕ
wierć (četvrt)
ispred samoglasnika piše se
ci
: npr.
ci
elę
(tele)
om (kuća)
kt
uvijek kratko
--
zyk (jezik)
nazalni (nosni)
, kao u
francuskom
ai
nt
ragment
łos (glas)
umor
1.
2.
mię (ime)
1.
uvijek kratko
2.
koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog, ne izgovara se između suglasnika i samoglasnika:
im
= [
imʲɛ
asa
egenda
--
yżka (žlica)
neslogotvorno
kao u
ropa
ili kao
engleskom
hy
aj
oga
nj
ko
(konj)
ispred samoglasnika piše se
ni
: npr.
ni
(ne)
nt
uvijek kratko
l (sol)
uvijek kratko
as
uiz
samo posuđenice
ęka (ruka)
uvijek neslogotvrono
, npr.
litr
(litra) je jednosložna riječ
ba
li
će
liwa (šljiva)
meko (palatalizirano)
ispred samoglasnika piše se
si
: npr.
si
edem
(sedam)
enis
ma
uvijek kratko
ia
samo posuđenice
aga
[ks]
ks
enia
samo posuđenice
--
n (sin)
kao
u engleskom Harr
ebra
--
le (zlo)
meko (palatalizirano)
ispred samoglasnika piše se
zi
: npr.
zi
ma
([
ʑima
])
aba
Poljski dvoslovi
Glas
Približni glas u hrvatskom
Primjer
Napomene
ch
da
ch
(krov)
cz
tʃ
Cz
ech
dz
dz
ota
bi
dz
won (zvon)
zvučno
dź
dʑ
dź
wig (kran)
ispred samoglasnika piše se
dzi
: npr.
dzi
ewięć
(devet)
dż
dʒ
dž
dż
ungla
rz
rz
ecz (stvar)
sz
sz
koła
Izvori
uredi
uredi kôd
Ethnologue (16th)
Literatura
uredi
uredi kôd
Julije Benešić –
Hrvatsko-poljski rječnik
. Zagreb, 1949.
Milan Moguš, Neda Pintarić –
Poljsko-hrvatski rječnik.
Zagreb, 2002.
Łucja Bednarczuk-Kravić, Marica Korzinek –
Rozmówki polsko-chorwackie ze słowniczkiem turystycznym
. Varšava, 2002.
Vanjske poveznice
uredi
uredi kôd
Osnovni hrvatsko-poljski frazeološki rječnik
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 4. rujna 2014. (
Wayback Machine
Ethnologue (14th)
Ethnologue (15th)
Učenje poljskoga online
Wikipedija na poljskome jeziku
Poljski rječnik
Gramatika poljskog jezika, na poljskom i engleskom
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 25. rujna 2006. (
Wayback Machine
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj
ima stranicu o temi
Poljski jezik
Službeni jezici Europske unije
bugarski
češki
danski
engleski
estonski
finski
francuski
grčki
hrvatski
irski
latvijski
litavski
mađarski
malteški
nizozemski
njemački
poljski
portugalski
rumunjski
slovački
slovenski
španjolski
švedski
talijanski
Izvor:
Službene mrežne stranice EU
Vidi još:
Nazivi EU na raznim jezicima
Zapadnoslavenski jezici
češki
donjolužičkosrpski
gornjolužičkosrpski
kašupski
knaanski
† •
polapski
† •
poljski
slovački
šleski
izumrli jezici
Poljska
simboli i identitet
grb
zastava
Mazurek Dąbrowskiego
zemljopis
vojvodstva
kotari
gradovi
klima
rijeke
planine
nacionalni parkovi
Bjeloveška šuma
povijest
Čeh, Leh i Meh
Popis poljskih vladara
Velikopoljska
Malopoljska
Poljsko-Litavska Unija
Tri podjele Poljske
Varšavsko vojvodstvo
Kongresna Poljska
Druga Poljska Republika
Ustanak u varšavskom getu
NR Poljska
Solidarnost
politika i gospodarstvo
Predsjednik
Sejm
Poljski Senat
Predsjednici Vlade
Višegradska skupina
Hrvatsko-poljski odnosi
Hrvati u Poljskoj
Oružane snage Poljske
gospodarstvo
promet
turizam
Jagielonsko sveučilište
putovnica
društvo, kultura i sport
stanovništvo
Poljaci
poljski jezik
kultura
umjetnost
književnost
obrazovanje
religija
kršćanstvo
Katolička Crkva
Ivan Pavao II.
) •
Svjetska baština
kuhinja
pl:wiki
sport
Poljska na OI
nogometaši
rukometaši
Dobavljeno iz "
Kategorija
Zapadnoslavenski jezici
Jezici Poljske
Jezici Češke
Jezici Njemačke
Jezici Izraela
Jezici Rumunjske
Jezici Slovačke
Jezici po abecedi:P
Skrivena kategorija:
Articles with hatnote templates targeting a nonexistent page
Poljski jezik
Dodaj temu