Roosiya - Wikipedia
Jump to content
Iwde to Wikipedia
Roosiya
jeetaare leydi
secular state
leydi
transcontinental country
federation
successor state
Yemre
Post-Soviet states
European Union tax haven blacklist
Golle imaaɗe
1263
Laamu innde
Российская Федерация
Lesdinkeejum
Россия
Российская Федерация
Mutiɗa innde
Россия
Росія
IPA transcription
rɐˈsʲijə
Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude
Riisinkoore
Doondo leydi
State Anthem of the Russian Federation
Tagu
culture of Russia
Jammoore leydi
Reveal your own Russia
Datgelwch eich Rwsia eich hun
Revela la teva pròpia Rússia
Duungal
Yuroopu
Lesdi
Roosiya
Laamorde
Moscow
Hiiri-weeti pelle
UTC+02:00
Annditirɗum
Eurasia
Eastern Europe
Jonde kwa'odineto
66°25′0″N 94°15′0″E
Kwa'odineto lettugal
65°46′52″N 169°3′25″W
Soɓɓire
81°50′35″N 59°14′22″E
Horɗoore
41°11′7″N 47°46′55″E
Gorgal
54°27′30″N 19°38′22″E
Towendi
Mount Elbrus
Hoɓade
Caspian Sea
Laamu sarti celluɗo
super-presidential republic
Birrol parti politikki
President of Russia
Arɗiiɗo lesdi
Vladimir Putin
Office held by head of government
Prime Minister of Russia
Hooreejo leydi
Mikhail Mishustin
Laamu battaa en
Government of Russia
Laamu depitee en
Federal Assembly of the Russian Federation
Highest judicial authority
Constitutional Court of Russia
Supreme Court of Russia
Central bank
Central Bank of Russia
Cede
Russian ruble
Driving side
right
Electrical plug type
Schuko
Europlug
Follows
Russian Soviet Federative Socialist Republic
Replaces
Russian Soviet Federative Socialist Republic
Soviet Union
Studied by
Russian studies
Laawol ngol laamu anndani
Hashtag
russia
Russland
Россия
Golle gofernema
.ru
.рф
.рус
.su
Main regulatory text
Constitution of Russia
Deesewal
flag of Russia
Coat of arms
Coat of arms of Russia
Joogarafii
Geography of Russia
Has characteristic
not-free country
Taariki
history of Russia
List of monuments
Russian cultural heritage register
Diina laamu anndani
non-denominational
Patron saint
Andrew the Apostle
Separated from
Soviet Union
most populous urban area
Moscow
Railway traffic side
right
Open data portal
Open Data Portal Russia
Ndesa
economy of Russia
Annaji Aljeri
demographics of Russia
Official observer status in organization
CERN
Organisation of Islamic Cooperation
Gregorian calendar start date
14 Colte 1918
Mobile country code
250
Telephone country code
Trunk prefix
GS1 country code
460-469
Licence plate code
RUS
Maritime identification digits
273
Unicode character
🇷🇺
Category for honorary citizens of entity
Category:Honorary citizens from Russia by city
Category for maps or plans
Category:Maps of Russia
From Wikidata
Armkhi ina ɓuuɓna leydi Roosiya
Roosiya
Roosiya
) walla
Fedde Roosiya
, ko leydi gonndi e Fuɗnaange
Yuroopu
Asiiya
worgo. Ko leydi ɓurndi mawnude e winndere ndee to bannge wertallo, ndi yaaji ko e nokkuuji waktuuji sappo e go’o, ndi renndini keeri leydi e leyɗeele sappo e nay. Ko ndi leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere ndee, kadi ndi leydi ɓurndi heewde yimɓe e Yuroopu. Roosiya ko leydi ndi heewi gure ina waɗi 16 nokkuuji ɗo yimɓe mum ngoni ɗoo, ina waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 100 neɗɗo. Laamorde mayre kam e wuro mayre ɓurngo mawnude ko
Moscow
Saint Petersburg
woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Roosiya, kadi ko laamorgo pinal mum.
Slav en fuɗnaange ummii ko e fedde anndiraande e nder Yuroopu hakkunde teeminannde 3th e 8th caggal iisa. Dowla Slavic fuɗnaange gadano, Kievan Rus', ummii ko e teeminannde 9th, e hitaande 988, ngo jaɓi diine Kiristaaku Ortodoks e nder laamu Bizantiin. Rus' haa jooni yani, Duchy mawɗo Moscow mawni haa wonti Tsardom Roosiya. E fuɗɗoode teeminannde 18th, Roosiya yaajnii no feewi e konu, e njiimaandi, e darnde wiɗtooɓe Roosiya, ƴellitii haa wonti laamu Roosiya, ngu heddii ko laamu tataɓuru ɓurngu mawnude e nder daartol. Kono, e Rewolison Roosiya e hitaande 1917, laamu laamɗo Roosiya momtaa, haa jooni lomtii ɗum ko SFSR Roosiya—dowla sosiyaalist gadano e winndere ndee to bannge doosɗe leydi. Caggal wolde hakkunde leyɗeele Roosiya, SFSR Roosiya sosi Dental Sowiyet e republiqueeji Sowiyet tati goɗɗi, e nder mum en ko kañum woni leydi ɓurndi mawnude e ɓurndi teeŋtude. E dow ballal miliyoŋaaji nguurndam, Dental Sowiyet waɗii ƴellitaare jaawnde e nder kitaale 1930, caggal ɗuum waɗii darnde tiiɗnde wonande leyɗeele dentuɗe Amerik e nder wolde adunaare ɗimmere, nde ardii golle mawɗe to bannge Fuɗnaange. Nde wolde huuɓtodinnde fuɗɗii, nde fotnoo haɓtaade Amerik ngam heɓde njiimaandi miijooji e doole winndereyankooje. Jamanuuji Sowiyet e teeminannde 20th yi’i yoga e golle ɓurɗe maantinde e karallaagal leydi Roosiya, ina jeyaa heen satelit gadano mo neɗɗo waɗi e yahdu neɗɗo gadano to weeyo.
E hitaande 1991, SFSR Roosiya yalti e fusde Dental Sowiyet, woni Fedde Roosiya jeytaare. Doosgal kesal ƴettaa, ngal sosi njuɓɓudi semi-president fedde nde. Gila e fuɗɗoode teeminannde ndee, ko Vladimir Putin ɓuri heewde e doosɗe politik leydi Roosiya, tawi e les njiimaandi mum, leydi ndii ina wondi e caɗeele demokaraasi, ina wayloo feewde e laamu nguu. Roosiya ina jeyaa e hareeji keewɗi e nder leyɗeele Sowiyet en ɓooyɗe e leyɗe goɗɗe, ina jeyaa heen hare mum e Georgia e hitaande 2008 e heɓtude Kirime e hitaande 2014 e juuɗe Ukrain koɗdiiɗo mum, caggal ɗuum heɓtude diiwanuuji nay goɗɗi e hitaande 2022 e nder hare nde jokki .
E nder winndere ndee, Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe lesɗude e peeje demokaraasi, jojjanɗe aadee e ndimaagu jaayɗe
; leydi ndii ina jogii kadi toɓɓe toowɗe ɗe nganndu-ɗaa ko fenaande. Faggudu leydi Roosiya yahrude yeeso ina jeyaa e ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tuugii ko e ngalu mum keewngu e nder leydi hee
; ɗiɗmo e winndere ndee to bannge peewnugol petroŋ e peewnugol gaasuuji. Ko kañum ɓuri heewde kaɓirɗe nukliyeer, ko kañum woni tataɓol ɓurngol heewde ngalu konu. Roosiya ko leydi mawndi, ko leydi diiwaan. Leydi ndii ko tergal duumingal e Goomu Kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe
; leydi tergal G20, OSC, BRICS, APEC, OSCE, e OMC
; e leydi tergal ɓurndi mawnude e pelle caggal Sowiyet ko wayi no CIS, CSTO, e EAEU/EEU. Leydi Roosiya ina jeyaa e nokkuuji 30 jeyaaɗi e ndonaandi winndereyankoori UNESCO.
Etimoloji
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
E wiyde
Oxford English Dictionary
, innde Engele Russia fuɗɗii feeñde ko e teeminannde 14th, nde ƴettaa ko e ɗemngal Latin Medieval: Russia, huutorteende ko e teeminannde 11th e heewde e iwdiiji Angalteer teeminannde 12th, e mbaydi mum ummorii ko e Russi, ‘
the Russians’ e...
.ia.
E nder taariindi hannde, leydi ndii ina heewi noddireede Kievan Rus caggal laamorgo mum.
Innde Latin woɗnde nde Rus' woni Ruthenia.
E ɗemngal Roosiya, innde leydi ndii hannde, Россия (Rossiya), ummorii ko e innde Gerek Bizantiin, firti ko Rus’, Ρωσία (Rosía).
Sifaa keso innde Rus', Росия (Rosiya), ƴettaa ko e helmere Gerek, seedtinaa ko adii fof ko e hitaande 1387.
[hoolkiso ngo ŋakki] Innde Rossiia feeñii e iwdiiji Roosiya e darorɗe teeminannde 15th, kono haa timmi e teeminannde 17th leydi ndi ɓuri heewde noddireede ko Rus’,
leydi Roosiya (Russkaia zemlia), walla leydi Musku (Moskovskoe gosudarstvo), e nder mbaydiiji goɗɗi.
E hitaande 1721, Piyeer Mawɗo wayli innde laamu nguu, ummoraade e Laamɗo leydi Roosiya (e ɗemngal Roosiya: Русское царство) walla e ɗemngal Roosiya: Московское царство, e ɗemngal Ruisi: Moskovskoye tsarstvo)
10
Laamu (laamu Ruusi).
11
Won kelme keewɗe e ɗemngal Russi ɗe firtata ko "Russians" e ɗemngal Engele. Innde e sifaa русский, russkiy ina firta leñol Roosiyanaaɓe. Sifaa российский, rossiiskiy ina hollita ɓiɓɓe leydi Roosiya tawa ko leñol. Ko noon kadi wonande innde ɓurnde ɓooyde ndee россиянин, rossiianyn, "Roosiya" e maanaa ɓiyleydi leydi Roosiya.
12
13
E wiyde Primary Chronicle, konngol Rus’ ngol ummorii ko e leñol Rus’, ɓe ngonnoo ko leñol Suwed, e ɗo terɗe tati asliije laamu Rurikid ummorii.
Konngol Finlande ngol Suwednaaɓe, ruotsi, ina jogii iwdi ngootiri.
12
Wiɗtooji arkewolosi caggal ɗuum ɓuri tabitinde ngool miijo.
14
Tariya
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Daartol adanngol
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Maccungaagu, ngu mawɓe e jom leydi en yuɓɓini, ko huunde heewnde waɗde e daartol Roosiya e nder teeminanɗe.
Koɗki aadee gadano e leydi Roosiya ummorii ko e jamaanu Oldowan e fuɗɗoode Paleolitik les. Ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji ɗiɗi jooni, wakili’en Homo erectus ngummiima to duunde Taman to fuɗnaange leydi Roosiya.
15
Kuutorɗe kaaƴe, ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji 1.5 njiytaama to Kaukasus worgo.
16
Eddaaji gonɗi e rajo-karbon ummoriiɗi e caalli Denisova e nder kaaƴe Altai ina ciftora ko Denisovan ɓurɗo ɓooyde wuuri ko ina wona duuɓi 195–122 700 jooni.
17
Fossils Denny, ko jibinannde neɗɗo ɓooynde, feccere mum ko Neanderthal e feccere Denisovan, e wuurde ko ina wona duuɓi 90,000 jooni, tawaama kadi e nder weendu nduu.
18
Roosiya wonnoo ko wuro yoga e Neandertal en cakkitiiɗi wuurde, gila e duuɓi 45,000 jooni, tawaaɗi e nder weendu Mezmaiskaya.
19
Batte gadane ɗe neɗɗo ɓooyɗo e nder leydi Roosiya ina yahra e duuɓi 45,000, to Siberi hirnaange.
20
Yiytude heddiiɓe e pinal toowngal e nder ɓalli yimɓe hannde, ko famɗi fof duuɓi 40,000 jooni, tawaama to Kostyonki–Borshchyovo, e to Sungir, ko ina wona duuɓi 34 600 jooni—ɗiin fof ko e hirnaange Roosiya.
21
Neɗɗaŋke yettiima leydi Roosiya Arktik ko famɗi fof duuɓi 40,000 jooni, to Mamontovaya Kurya.
22
Yimɓe ɓooyɓe Eurasia fuɗnaange ummoriiɓe Siberia nannduɓe e pinal Mal’ta–Buret’ e Afontova Gora ko ɓe darnde mawnde e nder renndo Ameriknaaɓe ɓooyɓe e dogooɓe-moftooɓe fuɗnaange.
23
Duuɓi njamndi mboɗeeri njalti e iwdi durooɓe Yamnaya Steppe hakkunde 3300 e 1500 ko adii jibineede Iisaa, ina jeyaa heen pinal Afanasievo to Siberi fuɗnaange
Teskagol Kurgan ngol ina jokki e diiwaan Volga-Dnieper to fuɗnaange Roosiya e Ukrani ko urheimat Proto-Indo-Yuroopunaaɓe.
24
Eggugol Indo-Yuroopunaaɓe adanɓe ummoraade e steppe Pontik-Kaspian to Ukraine e Roosiya saaktinii iwdi Yamnaya e ɗemɗe Inndo-Yuroopunaaɓe e nder nokkuuji mawɗi Eurasi.
25
Durgol yah-ngartaa ƴellitii e nder ladde Pontik-Kaspiyankeewal fuɗɗoraade e jamaanu Kalkolitik.
26
27
Heddiiɓe e ɗeen siwiluuji steppe njiytaama e nokkuuji ko wayi no Ipatovo, Sintashta, Arkaim, e Pazyryk, ɗi njogii batte pucci ɓurɗe anndeede e nder hare.
28
Ko taariindi haalooɓe ɓesngu ɗemngal Ural to worgo Yuroopu, ko eggugol ummoraade Siberi fuɗɗii ko famɗi fof duuɓi 3,500 jooni.
29
E teeminannde 3 haa 4 CE, laamu Gothic Oium ina woodi e fuɗnaange Roosiya, caggal ɗuum Huns en njippini ɗum. Hakkunde teeminannde 3th e 6th caggal iisa, Laamu Bosporan, wonnoo ko laamu Hellenistik lomtiingu koloniiji Giriik, nguu kadi ina heewi njiimaandi e njilluuji gonɗi e leƴƴi hareeji ko wayi no Huns e Avars Eurasian.
30
Khazar en, ɓe iwdi mum en Turkiya, laamiima steppes hakkunde Kaukasus to fuɗnaange, to fuɗnaange rewrude e maayo Volga, e hirnaange haa Kiev to maayo Dnieper haa e teeminannde 10th.Caggal maɓɓe ari ko Pechenegs en mbaɗi konfederaasiyoŋ mawɗo, caggal ɗuum ko Cuman en e Kipchak en ƴetti ɗum.
Maamiraaɓe Roosiyanaaɓe ina njeyaa e leƴƴi Slavic en ceertuɗi e Proto-Indo-Yuroopunaaɓe, peeñɗi e bannge worgo-fuɗnaange Yuroopu c.Duuɓi 1500 jooni.
31
Slaav en fuɗnaange ina njooɗii seeɗa-seeɗa e hirnaange Roosiya (ko ina wona hakkunde Mosku e Saint-Petersburg hannde) e nder ɓoggi ɗiɗi: gooto ina ummoo Kiev feewde Suzdal e Murom hannde oo, goɗɗo oo ina ummoo Tver feewde Novgorod e Rostov. Ko adii eggugol Slavic en, oon nokku ina hoɗnoo e leƴƴi Finno-Ugrin en.
32
33
34
Daartol aranol
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
E teeminannde 7th-9th, ɗeen leyɗeele ko leƴƴi Slavic fuɗnaange hoɗnoo, e nder feccere hakkundeere Ukrain hannde ndee e feccere hirnaange Roosiya hannde ndee. E yontaaji hakkundeeji, leyɗeele ɗiɗi ɗee fof ngonnoo ko e dowla gooto, laamorgo mum ko Kiev.E teeminannde 12th, dowla Kiyev fuɗɗii feccude e nder laamuuji keewɗi. E teeminannde 12th, Yuri Dolgoruky, ɓiy 6ɓo laamɗo Kiev biyeteeɗo Volodymyr Monomakh, alaa hakke e jappeere laamu, ɗum noon o ummii ngam heɓtude leyɗeele to fuɗnaange-rewo.
35
Nii woni, e cakkital teeminannde 12th, leƴƴi Slavic en tawi koye mum en e leyɗeele hakkundeeje Roosiya. Ko adii nde ɓe ngartata, leƴƴi ɓadtiiɗi Finlandenaaɓe hannde ɓee ina nguurnoo e Mosku, ko Dolgoruky sosi ɗum wuro. Hare fuɗɗii hakkunde laamu Vladimir-Suzdal (hannde ko Roosiya hakkundeejo) e Kiyev, ɗum addani ɗum seertude e dowla Kiyev
36
Aleksanndere Nevski, natal ɓurngal ɓooyde e laamɗo oo
Caggal nde konu Batu ari e hitaande 1240, hooreejo dowlaaji worgo ɗii, hono Aleksanndere Nevski, wonti ɓiy Batu jibinaaɗo. Naatgol Aleksanndar e hareeji bannge Batu addani ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Daniil, jahroowo e duuɓi 16, wontude laamɗo gadano Mosku, ɗum addani Roosiya hannde oo ƴellitaade. Wuro mawngo ngoɗngo e yontaaji hakkundeeji e nder leydi Roosiya hannde oo, ko Veliky Novgorod, ngo wonnoo ko e haɓde e Moscow, Moscow heɓti ngo tan ko e hitaande 1478.
Leƴƴi Ukrain e Belarus, ɗi ceerti e Roosiyanaaɓe haa jooni caggal teeminannde 14th, naatii e Lithugea (haa e teeminannde 18th, ɗeen leƴƴi ɗiɗi ina njokkondiri no feewi, ɗemɗe Ukrain e Belarus ina mbaɗi haa hannde 84% e keewal ngewte).
E darorɗe teeminannde 15th, Horde kaŋŋe, dowla lomto Batu, feccii e Laamu Kirime, Laamu Astrakhan e Kazan, e Dowla Muscovite (Russie), jogorɗo waɗde hareeji njiyaagu e sehilaaɓe mum ɓooyɓe e hoɗdiiɓe mum, ko adii fof ko e Lithugea. Hareeji ina njokki haa jooni ngam heɓtude wuro Smolensk. Roosiyanaaɓe, hono Ukrainnaaɓe e Belarusnaaɓe, iwdi mum en ko e leƴƴi Slavic en fuɗnaange, mbaɗti leñol ceertungol e nder Laamaandi Moscovite e nder teeminannde 15th-17th
37
38
39
40
Jamaanu keso
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Laamu Moscou - ɓernde daartol leydi Roosiya
Roosiyanaaɓe hannde ngari e Ukraine ko e teeminannde 17th, e nder hare ngam heɓde ndimaagu Ukrain e hitaande 1648-1654, e haɓaade njiyaagu Poloñ e gardagol Bohdan Khmelnytsky, e hitaande 1654 nanondiral siynaa e Roosiya
41
Ukraninaaɓe njiyraaka no ɓiɓɓe leydi nii, tee ina keewi neldeede to Roosiya ngam golloraade doole, ɗum noon ina luulndii nanondiral 1654. (10 000 Ukrainnaajo maayi e nder ngonkaaji ɗi laaɓaani e nder mahngo kanndaa Ladoga.) E hitaande 1708, Ivan Mazepa, hooreejo Ukraninaaɓe e oon sahaa, ummini rewolisiyoŋ ngam yiɗde taƴde jokkondiral mum e Roosiya, tawi fuɗɗinooma hare mum e Suwed.
E hitaande 1775, Roosiya halki Kosaak en Ukraninaaɓe e caka mum en, hono Sich, ko ɗum addani leñol Ukraninaaɓe maccude ɗum en rewrude e Russifikaasiyoŋ (e ɗemngal Roosiya Русификация) - halkude ɗemngal e pinal Ukraninaaɓe
42
Yamiroore Valuev e hitaande 1863, nde wiyi
: «
ɗemngal Ukrain meeɗaa woodde, waawaa woodde, tee kala mo jaɓaani ndeeɗoo haala ko gaño Roosiya
Yeruuji ɓurɗi teeŋtude e ngalɗoo politik ko kuulal Ems (e ɗemngal Roosiya Эмский указ) e kuulal ministeer geɗe nder leydi Roosiya biyeteeɗo Pyotr Valuev (e ɗemngal Roosiya Валуевский циркуляр), haɗi Ukraninaaɓe huutoraade ɗemngal mum en neeniwal
43
Teeminannde 20th
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
E hitaande 1914, laamɗo biyeteeɗo Nikolaas II haɗi mawninde duuɓi 100 jibinannde binndoowo Ukrain lolluɗo biyeteeɗo Taras Shevchenko e nder laamu Roosiya.
44
E fuɗɗoode hitaande 1917, Rewolison Feebariyee mo Alexander Kerensky ardii, fooli laamu nguu, rokki leƴƴi tooñanngeeji ko adii ɗuum fartaŋŋe haɓaade ndimaagu mum en
45
Caggal nde o heɓi laamu e darorɗe hitaande 1917, Lenin bayyini wolde nder leydi e nder Laamu Roosiya ɓooyngu, teeŋti noon e wolde 1917–1921 hakkunde Republique Populaire Ukraine e Roosiya Sowiyet, ko ɗum addani Ukraine feccude hakkunde Poloñ e Roosiya (e, gila 1922, Dental Sowiyet)
46
47
E hitaande 1932-1933, laamu Sowiyetik e gardagol Joseph Stalin fuɗɗii Holodomor (heege artificielle), ko ɗum huunde nde yimɓe heewɓe nganndi ko warngooji baɗnooɗi e yimɓe Ukrain, ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 10 neɗɗo maayi heen
48
Kartal kaɓirɗe Gulag ɗe ɓe mbaɗi e laamu Stalin
E hitaande 1937, NKVD (caggal ɗuum innitiraa ko Ministeer geɗe nder leydi Dental Sowiyet) fiyi ko ɓuri heewde e annduɓe Ukraninaaɓe, e yimɓe pinal, e annduɓe, ɓe mbari ɓalli maɓɓe e nder sirlu e nder ladde Bykivnyan, ɗo siftorde mahiraa caggal nde Dental Sowiyet yani
49
. E hitaande 1941-1945, Naseer en keɓti leydi ndii fof, gooto e siwil en Ukraninaaɓe njoyo maayi heen. E kitaale 1960 e 1980, laamu Sowiyet ina softina luural no feewi, ina nelda luulndiiɓe mum miijooji e nder kasooji e nder opitaaluuji hakkillaaji. Luulndo ɓurngo lollude e leydi Ukraine ko Vasyl Stus.
50
E kitaale 1985-1991, Dental Sowiyet yani, ñalnde 24 ut 1991, Ukrain habri jeytaare mum.
51
Teeminannde 21th
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Caggal manndaa tataɓo Vladimir Putin, gardinooɗo laamu e hitaande 2012, leydi Roosiya fuɗɗiima haɓaade ndimaagu haala. Yanti heen, caggal nde Putin heɓi laamu , mooftude konu mum sara keerol fuɗnaange Ukrayiina, o waɗti hare humpito mawnde e leydi ndii.
Ngam jokkude laamu, hooreejo leydi Ukrayiina e oon sahaa, hono Viktor Yanukovich, noddii Putin yo neldu konu mum 2013, ɗum jibini seppooji biyeteeɗi Euromaidan.
Aeroport Donetsk, mo konu leydi Roosiya yani e nde ɓe keɓti wuro ngo, hitaande 2014
Ñalnde 20 feebariyee 2014, nde Yanukovich woni to Kiev, Roosiya umminii feere ngam heɓtude Kirime. Ñalnde 12 abriil 2014, Roosiya fuɗɗii wolde to fuɗnaange Ukrain nde konu nguu, e gardagol ofisee fedde ndeenka leydi Roosiya, hono Igor Girkin, heɓti wuro Slovyansk. Ñalnde 13 abriil 2014, Ukrayiina umminii «
operation anti-terroriste
» (ATO) ngam haɗde Roosiya
52
53
54
55
Haa e hitaande 2022, Roosiya, rewrude «
Republique populaire de Donetsk
», laamɗo mum gadano oo, ko politikyanke biyeteeɗo Alexander Borodai, jeyaaɗo to Mosku, waɗi hare e Ukrayiina, nde ɓeydii hare haa wonti hare timmunde e Ukrayiina. E hitaande 2022, seppooji keewɗi ngam haɓaade wolde mbaɗii e nder leydi Roosiya, ɗi doole kisal ndartini
56
57
58
Siwil en leydi Ukrayiina mbaraama e juuɗe dadiiɓe leydi Riisi to wuro Bucha, 2022
To leydi Ukrayiina, Roosiya waɗii bonanndeeji mawɗi e nder wolde, ko wayi no bommbooji e nokkuuji siwil en, e halkude gure timmuɗe ko wayi no Mariupol, e torlaade siwil en sabu miijooji mum en luulndiiɗi, haa arti noon e torlaade e nder cuuɗi hoɗɓe. Bonannde ɓurnde bonde e siwil en to Ukrayiina ko warngooji baɗnooɗi to wuro Bucha, baɗnooɗi e lewru marse 2022
59
60
Ganndo politik Roosiya biyeteeɗo Timofey Sergeytsev, e nder winndannde mum «
Hol ko Roosiya foti waɗde e Ukrayiina
? (E ɗemngal Roosiya: Что Россия сделать с Украиной?), noddi warngooji keewɗi. Ameriknaajo biyeteeɗo Timothy Snyder innitiri ɗum "Deftere janngirnde warngooji leydi Roosiya"
61
62
63
64
65
Ɗuɗuugo yimɓe
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Denndaangal yimɓe e nder gure leydi Roosiya fawaade e binnditagol hitaande 2021
Template:Font
Roosiya ina joginoo 146,0 miliyoŋ neɗɗo e hitaande 2025 (143,6 miliyoŋ tawa Kirime e Sebastopol ina heen),
66
ko famɗi fof 147,2 miliyoŋ neɗɗo e binnditagol 2021.
66
Ko leydi ɓurndi heewde yimɓe e nder Orop, ndi woni leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde. E nder keewal yimɓe 8.5 km
(22 hoɗɓe/miiluuji kaaree),
67
Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe famɗude yimɓe e winndere nde,
68
tawi ko ɓuri heewde e yimɓe mum ina tawee e nder feccere mum hirnaange.
69
Leydi ndii ina heewi gure, tataɓe ɗiɗi e yimɓe leydi ndii ina nguuri e gure. Haa e hitaande 2024, keewal jibinannde e nder leydi Roosiya ina hiisa ko 1,41 suka jibinaaɗo e debbo gooto,
70
ko les tolno lomto 2,1 e nder ɓurɓe famɗude e winndere nde.[6] Caggal ɗuum, ina jeyaa e yimɓe ɓurɓe ɓooyde e winndere ndee, tawi duuɓi mum ina tolnoo e 41,9 hitaande.
71
Tuugnorgal
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
"Russia (n.), Etymology"
Oxford English Dictionary
. September 2023.
doi
10.1093/OED/2223074989
Archived
from the original on 22 January 2024
. Retrieved
3 January
2024
Kuchkin, V. A. (2014).
Русская земля
Russian land
. In Melnikova, E. A.; Petrukhina, V. Ya. (eds.).
Древняя Русь в средневековом мире
Old Rus' in the medieval world
(in Riis). Moscow: Institute of General History of the Russian Academy of Sciences; Ladomir. pp.
700–701.
Merridale, Catherine (2003). "Redesigning History in Contemporary Russia".
Journal of Contemporary History
38
(1): 13–28.
doi
10.1177/0022009403038001961
ISSN
0022-0094
JSTOR
3180694
S2CID
143597960
Hellberg-Hirn, Elena (1998).
Soil and Soul: The Symbolic World of Russianness
. Aldershot [Hants, England]: Ashgate. p.
54.
ISBN
1855218712
Milner-Gulland, R. R. (1997).
The Russians: The People of Europe
. Blackwell Publishing. pp.
1–4.
ISBN
978-0-631-21849-4
Obolensky, Dimitri
(1971). "Commentary on the ninth chapter of Constantine Porphyrogenitus' De Administrando lmperio".
Byzantium and the Slavs: Collected Studies
(in Engeleere). Variorum Reprints. p.
20.
ISBN
978-0-902089-14-3
Later, the term
Ρωσία
was borrowed by the Russians, in the form
Rosiya
, from the terminology used by the Byzantine Patriarchate.
Bushkovitch, Paul (5 December 2011).
A Concise History of Russia
(in Engeleere). Cambridge University Press. p.
37.
ISBN
978-1-139-50444-7
Precisely at this time in written usage the modern term
Rossia
(a literary expression borrowed from Greek) began to edge out the traditional and vernacular
Rus
Langer, Lawrence N. (2021).
Historical Dictionary of Medieval Russia
(2nd ed.). Lanham: Rowman & Littlefield. p.
182.
ISBN
978-1538119426
Hellberg-Hirn, Elena (1998).
Soil and Soul: The Symbolic World of Russianness
. Aldershot [Hants, England]: Ashgate. p.
54.
ISBN
1855218712
Langer, Lawrence N. (2021).
Historical Dictionary of Medieval Russia
(2nd ed.). Lanham: Rowman & Littlefield. p.
182.
ISBN
978-1538119426
Service, Robert
(30 October 2009).
A History of Modern Russia: From Tsarism to the Twenty-First Century, Third Edition
(in Engeleere). Harvard University Press. p.
84.
ISBN
978-0-674-03493-8
Kappeler, Andreas
(12 July 2010). "
Great Russians" and '"Little Russians
". In Barker, Adele Marie; Grant, Bruce (eds.).
The Russia Reader: History, Culture, Politics
(in Engeleere). Duke University Press. p.
37.
ISBN
978-0-8223-4648-7
Langer, Lawrence N. (2021).
Historical Dictionary of Medieval Russia
(2nd ed.). Lanham: Rowman & Littlefield. p.
182.
ISBN
978-1538119426
Bushkovitch, Paul (1 January 2010). "Rus
".
The Oxford Dictionary of the Middle Ages
(in Engeleere). Oxford University Press.
ISBN
978-0-19-866262-4
Shchelinsky, V.E.; Gurova, M.; Tesakov, A.S.; Titov, V.V.; Frolov, P.D.; Simakova, A.N. (30 January 2016). "The Early Pleistocene site of Kermek in western Ciscaucasia (southern Russia): Stratigraphy, biotic record and lithic industry (preliminary results)".
Quaternary International
393
: 51–69.
Bibcode
2016QuInt.393...51S
doi
10.1016/j.quaint.2015.10.032
Douka, K. (2019).
"Age estimates for hominin fossils and the onset of the Upper Palaeolithic at Denisova Cave"
Nature
565
(7741): 640–644.
Bibcode
2019Natur.565..640D
doi
10.1038/s41586-018-0870-z
PMID
30700871
S2CID
59525455
Archived
from the original on 6 May 2020
. Retrieved
10 January
2022
Chepalyga, A.L.; Amirkhanov, Kh.A.; Trubikhin, V.M.; Sadchikova, T.A.; Pirogov, A.N.; Taimazov, A.I. (2011).
"Geoarchaeology of the earliest paleolithic sites (Oldowan) in the North Caucasus and the East Europe"
. Archived from
the original
on 20 May 2013
. Retrieved
18 December
2013
Warren, Matthew (22 August 2018).
"Mum's a Neanderthal, Dad's a Denisovan: First discovery of an ancient-human hybrid"
Nature
560
(7719): 417–418.
Bibcode
2018Natur.560..417W
doi
10.1038/d41586-018-06004-0
PMID
30135540
Igor V. Ovchinnikov; Anders Götherström; Galina P. Romanova; Vitaliy M. Kharitonov; Kerstin Lidén; William Goodwin (30 March 2000). "Molecular analysis of Neanderthal DNA from the northern Caucasus".
Nature
404
(6777): 490–493.
Bibcode
2000Natur.404..490O
doi
10.1038/35006625
PMID
10761915
S2CID
3101375
Fu Q, Li H, Moorjani P, Jay F, Slepchenko SM, Bondarev AA, Johnson PL, Aximu-Petri A, Prüfer K, de Filippo C, Meyer M, Zwyns N, Salazar-García DC, Kuzmin YV, Keates SG, Kosintsev PA, Razhev DI, Richards MP, Peristov NV, Lachmann M, Douka K, Higham TF, Slatkin M, Hublin JJ, Reich D, Kelso J, Viola TB, Pääbo S (23 October 2014).
"Genome sequence of a 45,000-year-old modern human from western Siberia"
Nature
514
(7523): 445–449.
Bibcode
2014Natur.514..445F
doi
10.1038/nature13810
hdl
10550/42071
PMC
4753769
PMID
25341783
Dinnis, Rob; Bessudnov, Alexander; Reynolds, Natasha; Devièse, Thibaut; Pate, Abi; Sablin, Mikhail; Sinitsyn, Andrei; Higham, Thomas (2019).
"New data for the Early Upper Paleolithic of Kostenki (Russia)"
(PDF)
Journal of Human Evolution
127
: 21–40.
Bibcode
2019JHumE.127...21D
doi
10.1016/j.jhevol.2018.11.012
PMID
30777356
S2CID
73486830
Archived
(PDF)
from the original on 5 April 2022
. Retrieved
21 January
2022
Sikora, Martin, et al. (2017).
"Ancient genomes show social and reproductive behavior of early Upper Paleolithic foragers"
Science
358
(6363): 659–662.
Bibcode
2017Sci...358..659S
doi
10.1126/science.aao1807
PMID
28982795
Pavlov, Pavel; John Inge Svendsen; Svein Indrelid (6 September 2001). "Human presence in the European Arctic nearly 40,000 years ago".
Nature
413
(6851): 64–67.
Bibcode
2001Natur.413...64P
doi
10.1038/35092552
PMID
11544525
S2CID
1986562
Balter, M. (25 October 2013).
"Ancient DNA Links Native Americans With Europe"
Science
342
(6157): 409–410.
Bibcode
2013Sci...342..409B
doi
10.1126/science.342.6157.409
PMID
24159019
Anthony, David W.; Ringe, Don (1 January 2015).
"The Indo-European Homeland from Linguistic and Archaeological Perspectives"
Annual Review of Linguistics
(1): 199–219.
doi
10.1146/annurev-linguist-030514-124812
ISSN
2333-9683
Haak, Wolfgang; Lazaridis, Iosif; Patterson, Nick; Rohland, Nadin; Mallick, Swapan; Llamas, Bastien; Brandt, Guido; Nordenfelt, Susanne; Harney, Eadaoin; Stewardson, Kristin; Fu, Qiaomei (11 June 2015).
"Massive migration from the steppe was a source for Indo-European languages in Europe"
Nature
522
(7555): 207–211.
arXiv
1502.02783
Bibcode
2015Natur.522..207H
doi
10.1038/nature14317
ISSN
0028-0836
PMC
5048219
PMID
25731166
Gibbons, Ann (10 June 2015).
"Nomadic herders left a strong genetic mark on Europeans and Asians"
Science
. AAAS.
Archived
from the original on 2 September 2022
. Retrieved
25 September
2022
Belinskij, Andrej; Härke, Heinrich (1999).
"The 'Princess' of Ipatovo"
Archeology
52
(2). Archived from
the original
on 10 June 2008
. Retrieved
26 December
2007
Lamnidis, Thiseas C.; Majander, Kerttu; Jeong, Choongwon; Salmela, Elina; Wessman, Anna; Moiseyev, Vyacheslav; Khartanovich, Valery; Balanovsky, Oleg; Ongyerth, Matthias; Weihmann, Antje; Sajantila, Antti; Kelso, Janet; Pääbo, Svante; Onkamo, Päivi; Haak, Wolfgang (27 November 2018).
"Ancient Fennoscandian genomes reveal origin and spread of Siberian ancestry in Europe"
Nature Communications
(in Engeleere).
(1): 5018.
Bibcode
2018NatCo...9.5018L
doi
10.1038/s41467-018-07483-5
ISSN
2041-1723
PMC
6258758
PMID
30479341
S2CID
53792952
Tsetskhladze, G. R. (1998).
The Greek Colonisation of the Black Sea Area: Historical Interpretation of Archaeology
. F. Steiner. p.
48.
ISBN
978-3-515-07302-8
Zhernakova, Daria V.; et al. (2020).
"Genome-wide sequence analyses of ethnic populations across Russia"
Genomics
Elsevier
112
(1): 442–458.
doi
10.1016/j.ygeno.2019.03.007
PMID
30902755
Christian, D.
(1998).
A History of Russia, Central Asia and Mongolia
. Blackwell Publishing. pp.
6–7.
ISBN
978-0-631-20814-3
Curtis 1998
, Chapter 1–2. Historical Setting.
sfn error: no target: CITEREFCurtis1998 (
help
Ed.
Timothy Reuter
The New Cambridge Medieval History
, Volume 3, Cambridge University Press, 1995, pp. 494-497.
ISBN
0-521-36447-7
Borrero, Mauricio (2004).
Russia: A Reference Guide from the Renaissance to the Present
. European Nations. New York: Facts on File. p.
3.
ISBN
0-8160-4454-6
Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.
Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800
Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907
Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.
Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.
Об отмене стеснений малорусского печатного слова
XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ
ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР
Obolensky, Dimitri (1971).
Byzantium & the Slavs
. St. Vladimir's Seminary Press. pp.
75–108.
ISBN
978-0-88141-008-2
Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому
Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.
Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.
Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.
Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.
Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.
Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995
Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе
Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"
НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям
Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею
Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.
Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с.
Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.
Москалёв Алексей Владимирович
Пошкоджена будівля медзакладу, є загиблі: РФ завдала повторного удару по Києву
Russia's genocide handbook
Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине
'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps
Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps'
Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’
Template:Ru-pop-ref
146,028,325 inhabitants / 17,098,246 km² = 8.5 inhabitants per km²
"Russia – The World Factbook"
The World Factbook
Central Intelligence Agency
Archived
from the original on 9 January 2021
. Retrieved
4 March
2022
"Рейтинг рождаемости в регионах: кто в лидерах, а кто в аутсайдерах | Москва"
ФедералПресс
(in Riis). 25 February 2025
. Retrieved
26 February
2025
"Russia's Putin seeks to stimulate birth rate"
. BBC. 15 January 2020
. Retrieved
5 January
2022
"Russia – The World Factbook"
The World Factbook
Central Intelligence Agency
Archived
from the original on 9 January 2021
. Retrieved
4 March
2022
Yimɓe leydi Roosiya ina tolnoo e miliyoŋaaji 148 neɗɗo e hitaande 1993, caggal ɗuum ɓe ustii sabu maayɓe maɓɓe ɓurɓe heewde jibinannde, ko ɗum won e annduɓe mbiyata ko kiris demokaraasi.[7] E hitaande 2009, nde winnditii ɓeydagol yimɓe hitaande kala ko adii fof e nder duuɓi sappo e joy, caggal ɗuum nde heɓi ɓeydagol yimɓe hitaande kala sabu ustaare maayɓe, ɓeydagol jibinannde, e ɓeydagol immigration.[8] Kono ɗeen dañal yimɓe mbayliima gila 2020, sibu maayɓe ɓurtuɓe e rafi COVID-19 addani ɗum ustaare ɓurnde mawnude e sahaa jam e nder daartol mum.[9] Caggal nde Roosiya yani e Ukraine e hitaande 2022, caɗeele demokaraasi ɓeydiima,[10] sabu maayɓe heewɓe e konu[11] e eggugol kesol.[12] Wiɗtooji baɗanooɗi ko ɓooyaani kollitii wonde hakkunde 15-45% e eggooɓe Roosiya ngartii Roosiya, hay so tawii noon ɗeen limooje ngonaa laaɓtuɗe.[13]
Wikimedia Commons: Roosiya
– des documents multimédia.
Leydi e
Yuroopu
Albaniya
Almaanya
Anndoora
Armaaniya
Aserbayjan
Belaruusiya
Bosniya e Herzegovina
Beljik
Biritaani-Mawndi
Bulgariya
Cekiya
Danemark
Estoniya
Farayse
Finland
Hispaanya
Holannda
Hunngariya
Irlannda
Islannda
Italiya
Jorjiya
Kibris
Korowaasiya
Latvia
Liechtenstein
Lituwaniya
Luksammbuur
Masedoniya
Malta
Moldowa
Monako
Montenegro
Norwees
Otiris
Poloonya
Portokeesi
Romaniya
Roosiya
San Marino
Serbiya
Sulowakiya
Suloweniya
Suwed
Suwis
Türkiye
Ukrayiina
Watikan
Yunan
Neesuji
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Mawɗun hollirɗum neesuji Roosiya
Boishoi wuro fijirde tokkirgo go haa
Moscow
neesuji Rasha ndi keɓoyi harande e ta laawol distinorde ummatore inare ɗe – ɗe woni ɗen bo e jajirka majun neesuji dinna e joɗaagu e hollurgo hirnawol duniyaaru. Winɗaɓe e anɗuɓe lasgol Roosiya ɓe yabi gamol bongol faaro maruki yumuki Turanko’en. Ha e jonii Roosiyanko’en ɓe gaɗi inɗe sombe e bauɗi e hiɓɓe ɗenno. Balle, fiijjoje, ɗuɗugo e gure ɗere-ɗere filmi. Ha e ko jonni ummatore ɗe hokki balle artuɗe e kononini tayaka e gollirka e jiituki ko yaari dau kode.
Roosiya e go wodi wuro e go ɗun inaje distinorde go UNESCO 3019 gada nɗer maɓɓe neesuji ɗi e bo ɗen goɗɗe gutule 27 ɗon ɓali eɗer goɗɗeje ɗe ɗun siryi. Mawɗe leddi Roosiya ɗe duniyaaru hanje ma ɗe yaɓi gamol faaro sakugo neesuji Roosiya e fuu dunjaru – halama leydi ɗi Roosiya shila ga ko e ɗiɗi ɗun heɓi fuɗɗaɗe tun zaman Tsardom, ɗenbo e ɗi ɗer Toggore makamiji e shaidaki. E ɗun wada kaute e Bear Roosiya e inna Roosiya. E ɗau Areji ɗi kononi leydi ɗin. E ɗun Hosha goyaɗi matryeshka e ɗau nan dirɗun neesuji Roosiya.
Joografi
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Kartal topografi leydi Roosiya
Roosiya
Leydi Roosiya mawndi ina yaaji e dow fuɗnaange Yuroopu e bannge worgo Aasi.[227] Nde fawii ko e daande maayo ɓurngo worgo Yuroopu
; ina jogii daande maayo nayaɓere ɓurnde juutde e winndere ndee, ko ina ɓura 37 653 km (23 396 mi).[f][229] Roosiya ina woni hakkunde latitude 41° e 82° N, e njuuteendi 19° E e 169° W, ina yaaji fotde 9 000 km ( 600 mi) fuɗnaange haa hirnaange, e 2 500 haa 4 000 km (1 600 haa 2 500 mi) fuɗnaange haa fuɗnaange.[230] Roosiya, to bannge leydi, ɓuri duuɗe tati mawnude,[g] ina jogii wertallo leydi no Pluton nii.[231]
Roosiya ina jogii koɗli mawɗi jeenay, ina tawee e diiwanuuji ɓurɗi fuɗnaange, ɗi ndenndi feccere mawnde e koɗli Kaukasus (ina waɗi koɗli Elbrus, ɗi 5 642 m (18 510 ft) woni ko ɓuri toowde e Roosiya e Yuroopu);[9]. ] koɗli Altay e Sayan to Siberi; e nder Fuɗnaange Siberi e nder duunde Kamchatka to Fuɗnaange ɓadiiɗo Roosiya (ina waɗi Klyuchevskaya Sopka, mo 4 750 m (15 584 ft) woni ɓuuɓol ɓurngol toowde e nder Yuroopu).[232][233] Koye Ural, dogduɗe fuɗnaange haa fuɗnaange rewrude e hirnaange leydi ndii, ina keewi ngalu, ina mbaɗa keeri gaadanteeji hakkunde Yuroopu e Asii.[234] Toɓɓere ɓurnde lesɗude e nder leydi Roosiya e Yuroopu, woni ko e hoore maayo Kaspi, ɗo ɓuuɓol Kaspi yettotoo ko ina wona meeteruuji 29 (95,1 ft) les ɓuuɓol maayo.[235]
Roosiya, ko gooto e leyɗeele tati tan e nder winndere ndee, keerorɗe geec tati,[227] ina jokkondiri e geecuuji keewɗi.[h][236] Duuɗe mum mawɗe e arsipelaaji ina njeyaa heen Novaya Zemlya, leydi Franz Josef, Severnaya Zemlya, leydi kesiri Duunde Siberi, duunde Wrangel, duunde Kuril (nay heen ina luurdi e Japon), e Sakalin.[237][238] Duundeeji Diomede, ɗi Roosiya e Amerik njiimi, ina ceerti tan ko 3,8 km (2,4 miil);[239] e duunde Kunashir e nder duuɗe Kuril ina woɗɗi tan 20 km (12,4 mi) e Hokkaido, Japon.[2]
Roosiya, leydi ndi ko ina tolnoo e 100 000 maayo,[227] ina jeyaa e leyɗeele ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tawi noon maayooji mum ina njogii ko ina tolnoo e feccere e ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[233] Lake Baikal, ɓurnde mawnude e ɓurnde maantinde e nder ndiyam laaɓɗam e nder leydi Roosiya, ko maayo ɓurngo luggiɗde, laaɓtungo, ɓurngo ɓooyde e ɓurngo yaajde e winndere ndee, ina waɗi ko ina ɓura joyaɓal ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[240] Ladoga e Onega to fuɗnaange-rewo leydi Roosiya ko maayooji ɗiɗi ɓurɗi mawnude e nder Yuroopu.[227] Roosiya woni ɗiɗaɓo caggal Beresiil e keewal ndiyam kesam-hesaagu.[241] Volga to bannge hirnaange Roosiya, mo heewɓe cikkata ko maayo ngenndiijo Roosiya, ko maayo ɓurngo juutde e Yuroopu
; e waɗde Delta Volga, woni delta maayo ɓurɗo mawnude e nder duunde he.[242] Maayooji Siberi ɗi Ob, Yenisey, Lena, e Amur ina njeyaa e maayooji ɓurɗi juutde e winndere nde.[243]
Wakati
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Köppen renndinde weeyo leydi Roosiya
Mawnugol leydi Roosiya e woɗɗude nokkuuji mum keewɗi e geec ina addana ɗum ɓurde heewde nguleeki weeyo e nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, so wonaa e nder tundra e fuɗnaange-rewo ɓurɗo toowde. Koɗli to fuɗnaange e fuɗnaange ina kaɗa dogdu henndu ngulndu ummoraade e geec Inndo e Pasifik, tawi noon, ŋorol Yuroopu ngol ina rewi bannge hirnaange e worgo mum ina uddita ɗum ngam heɓde semmbe ummoraade e geec Atlantik e Arktik.[244] Ko ɓuri heewde e fuɗnaange-rewo Roosiya e Siberi ina njogii weeyo ɓuuɓngo, tawi ndunngu ina tiiɗi no feewi e nder diiwanuuji nder worgo-fuɗnaange Siberi (ko ɓuri heewde ko Sakha, ɗo Pole Fuɗnaange-rewo woni e nguleeki ɓurtuki −71,2 °C walla −96,2 °F) ,[237] e ndunngu ɓurngu ɓuuɓde e nokkuuji goɗɗi. Koɗorɗe Roosiya mawɗe e nder geec Arktik e duuɗe Arktik Roosiya ina njogii weeyo polar.[244]
Feccere daande maayo Krasnodar Krai e dow maayo ɓaleejo, ko ɓuri teeŋtude e Sochi, e won e nokkuuji daande maayo e nder Kaukasus worgo ina njogii nokkuuji ɓuuɓɗi e nder weeyo ɓuuɓngo e ɓuuɓngo.[244] E nder diiwanuuji keewɗi Fuɗnaange Siberi e Fuɗnaange Roosiya, ndunngu ina yoori so yerondiraama e ndunngu
; nde wonnoo nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii ina keɓa toɓooli ɓurɗi heewde e nder yontaaji. Toɓooli ndunngu e nder ko ɓuri heewde e nokkuuji leydi ndii ina keewi ɓuuɓde no nees nii. Nokkuuji ɓurɗi hirnaange e nder diiwaan Kaliningrad e won e nokkuuji to fuɗnaange Krasnodar Krai e Kaukasus worgo ina njogii weeyo geec.[244] Diiwaan gonɗo e daande maayo Volga les e maayo Kaspi, kam e won e nokkuuji ɓurɗi hoɗde e Siberi, ina njogii weeyo ngo semi-arid.[245]
E nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, ko yontaaji ɗiɗi tan ceertuɗi, ndunngu e ndunngu
; no ndunngu e ndunngu keewi juutde nii.[244] Lewru ɓurndu toowde ko lewru Yarkoma (Febariyee to daande maayo); ko ɓuri welde ko lewru sulyee. Ko mbaydiiji nguleeki mawɗi ngoni tippudi. E nder ndunngu, nguleeki ina ɓeydoo ɓuuɓde gila fuɗnaange haa worgo, gila hirnaange haa fuɗnaange. Sommer ina waawi wonde no feewi, hay to Siberi.[246] Waylo-waylo weeyo e nder leydi Roosiya ina addana yiite laddeeji heewde,[247] e ɓuuɓnude nokkuuji mawɗi ɗi leydi ndii jogii ɗii.[248]
Keewceeral nguurndam
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Park ngenndiijo Yugyd Va nder leydi Komi woni parc ngenndiijo ɓurɗo mawnude e nder Yuroopu.
Roosiya, sabu mawnugol mum mawngol, ina jogii ekosistemaaji keewɗi, ina jeyaa heen jeereende polaar, tundra, tundra ladde, taiga, ladde jillondirnde e leɗɗe jaajɗe, steppe ladde, steppe, semi-jeere, e subtropik.[249] Fotde feccere e leydi Roosiya ko laddeeji,[9] ina jogii laddeeji ɓurɗi mawnude e winndere ndee,[250] ɗi njiylotoo ko yoga e gaas karbonik ɓurɗo heewde e winndere ndee.[250][251]
Keewceeral nguurndam leydi Roosiya ina waɗi 12 500 sifaa leɗɗe ɓuuɓɗe, 2 200 sifaa briyofit, fotde 3 000 sifaa lichen, 7 000–9 000 sifaa algae, e 20 000–25 000 sifaa funeeɓe. Fauna Roosiya ina waɗi 320 sifaa daabaaji, ko ina ɓura 732 sifaa colli, 75 sifaa kullon ladde, fotde 30 sifaa amfibiiji, 343 sifaa liɗɗi ndiyam laaɓɗam (endemism toowɗo), ko ina tolnoo e 1 500 sifaa liɗɗi ndiyam lamɗam, sifaa cylostoc e 9 ko ina tolnoo e 100–150 000 kullon ladde (endemisme toowɗo).[249][252] Ko ina tolnoo e 1 100 leɗɗe e daabaaji ɗi keewaani, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, ina tawee e deftere boɗeere leydi Roosiya.[249]
Ekosistemaaji leydi Roosiya fof ina ndesndaa e nder fotde 15 000 nokkuuji tawaaɗi e nder nokkuuji ceertuɗi, ina njogii ko ɓuri 10% e nokkuuji leydi ndii fof.[249] Ina heen 45 nokkuuji biosfeer,[253] 64 nokkuuji parkeeji ngenndiiji, e 101 nokkuuji tago.[254] Hay so tawii e nder ustaare, leydi ndii ina jogii haa hannde ekosistemaaji keewɗi ɗi nganndu-ɗaa ko ladde nde alaa ɗo haaɗi
; ko ɓuri heewde ko e nokkuuji taigaaji to bannge worgo, e tundra subaltik Siberi.[255] Roosiya ina joginoo limre 9,02 e hitaande 2019, woni 10ɓo e nder 172 leydi
; e leñol mawngol gadanol e nder winndere nde.[256]
Maandeeji ngenndiiji
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Tuugnorgal
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Leydi e
Yuroopu
Albaniya
Almaanya
Anndoora
Armaaniya
Aserbayjan
Belaruusiya
Bosniya e Herzegovina
Beljik
Biritaani-Mawndi
Bulgariya
Cekiya
Danemark
Estoniya
Farayse
Finland
Hispaanya
Holannda
Hunngariya
Irlannda
Islannda
Italiya
Jorjiya
Kibris
Korowaasiya
Latvia
Liechtenstein
Lituwaniya
Luksammbuur
Masedoniya
Malta
Moldowa
Monako
Montenegro
Norwees
Otiris
Poloonya
Portokeesi
Romaniya
Roosiya
San Marino
Serbiya
Sulowakiya
Suloweniya
Suwed
Suwis
Türkiye
Ukrayiina
Watikan
Yunan
Leydi e
Aasiya
Afganistan
Armaaniya
Aserbayjan
Banngladesh
Ciina
East Timor
Japan
Jorjiya
Kammbooja
Laos
Monngoliya
Nepal
Roosiya
Sinngapuur
Tailannde
Turkiya
Wiyetnam
Hiimobe
taƴto
taƴto ɗaɗi wiki
Ittaa ko to "
Pelle
CS1 uses Riis-language script (ru)
CS1 Riis-language sources (ru)
CS1 Engeleere-language sources (en)
Harv and Sfn no-target errors
Leydi
Yuroopu
Aasiya
Roosiya
Pages using the Kartographer extension
Roosiya
Ɓeydi toɓɓere
US