Wikipedija:Na današnji dan/3. – Wikipedija / Википедија
Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
Wikipedija:Na današnji dan
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
August
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Smjernice za uređivanje
Stilske smjernice
Korištenje datoteka
1. marta
293.
Rimski carevi
Dioklecijan
Maksimijan
postavili
Konstancija Klora
Galerija
za
cezare
, što se smatra početkom
tetrarhije
1810.
– Rodio se poljsko-francuski kompozitor
Frédéric Chopin
(na slici)
, jedan od najvećih
pijanista
i kompozitora za
klavir
u historiji.
1862.
– Počeo izlaziti
zadarski
Narodni list
, najstarije aktivne hrvatske novine.
1870.
Paragvaj
je izgubio Rat trojnog saveza protiv
Argentine
Brazila
. Pobijeno je gotovo 70% svog stanovništva Paragvaja i oko 40% vojnika Argentine i Brazila.
1896.
– Francuski fizičar
Antoine Henri Becquerel
otkrio
radioaktivnost
, što će mu kasnije donijeti
Nobelovu nagradu za fiziku
1903.
).
2. marta
1844.
– Ukazom
kneza Aleksandra Karađorđevića
Beogradu
osnovana
Vojnomedicinska akademija
1919.
– Sastankom u
Moskvi
osnovana
Komunistička internacionala (Kominterna)
1956.
– Nakon nešto više od četrdeset godina,
Francuska
u potpunosti dokida
svoj protektorat
Maroku
, čime ovaj postaje nezavisna država.
1962.
Wilt Chamberlain
(na slici)
postigao 100 koševa u pobjedi svoje
Philadelphije
protiv
New Yorka
(169:147), što je neoboren rekord u historiji
NBA
lige.
1970.
– Dotadašnja kolonija
Rodezija
provela rekonstrukciju i proglasila
republiku
, dokinuvši tako posljednje veze s
britanskom krunom
3. marta
1520.
– U
Labinu
se rodio
Matija Vlačić Ilirik
, hrvatski protestantski teolog i filozof, jedan od najvećih mislioca XVI. vijeka.
1861.
– Car
Aleksandar II
potpisao manifest kojim se ukida
kmetstvo
Ruskom Carstvu
(na slici)
, čime je isto ukinuto u svim europskim kršćanskim zemljama.
1918.
Ruska SFSR
, kao nasljednica
Ruskog Carstva
, potpisala
Mir u Brest-Litovsku
sa
Središnjim silama
, kojim je Rusija istupila iz
Prvog svjetskog rata
i izgubila znatan dio teritorija.
1924.
Kraljevina Italija
anektirala
Slobodnu Državu Rijeku
nakon samo četiri godine postojanja.
1991.
– Na
referendumima
Latviji
Estoniji
narod uvjerljivo izglasao nezavisnost od
Sovjetskog Saveza
4. marta
852.
– Knez
Trpimir
izdao svoju
povelju
, prvu domaću ispravu u kojoj se spominje hrvatsko ime.
1519.
– Konkviskador
Hernán Cortés
stigao u
Meksiko
u potrazi za
Aztečkom civilizacijom
i njezinim bogatstvima.
1852.
– U teškom psihičkom stanju umro ruski pisac
Nikolaj Gogolj
, autor komedije
Revizor
i romana
Mrtve duše
te jedan od najutjecajnijih ruskih pisaca, koji se danas smatra začetnikom
ruskog realizma
1877.
– U
moskovskom
Boljšoj teatru
premijerno izveden najpoznatiji
balet
Petra Čajkovskog
Labuđe jezero
(na slici izvedba iz 2007.)
1980.
– Nacionalistički političar
Robert Mugabe
uvjerljivo izabran za prvog
predsjednika vlade
Zimbabvea
, što će mu biti priznato tek mjesec dana kasnije.
5. marta
1827.
– Preminuo veliki italijanski fizičar
Alessandro Volta
, po kojemu je
jedinica za električni napon
dobila ime. Istoga dana preminuo je i
Pierre-Simon Laplace
(na slici)
, ugledni francuski
matematičar
i jedan od najznačajnijih
prosvjetitelja
1836.
Američki
industrijalac
Samuel Colt
registrirao patent za prvi ikad proizvedeni
revolver
, što će označiti revoluciju u proizvodnji vatrenog oružja.
1946.
– U svom govoru na sveučilištu u
Missouriju
, britanski premijer
Winston Churchill
prvi put upotrijebio termin "
željezna zavjesa
" u kontekstu
hladnoratovske
blokovske podjele.
1953.
– Od posljedica
moždanog udara
preminuo
sovjetski
diktator
Josif Staljin
, koji je na vlasti bio od
1922.
godine.
1974.
Izraelske
trupe povlače se sa zapadne obale
Sueskog kanala
u sklopu
Jomkipurskog rata
6. marta
12. pr. n. e.
– Rimski car
Oktavijan August
postao
pontifex maximus
, čime je tu titulu objedinio s titulom cara.
1869.
Dmitrij Mendeljejev
Ruskom društvu kemičara predstavio prvu verziju svog
periodnog sustava elemenata
1949.
Radio Beograd
prvi put emitirao humorističku emisiju
Veselo veče
, koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija.
1953.
– Nakon smrti
svog prethodnika
Georgij Maljenkov
preuzeo
čelnu poziciju
Sovjetskom Savezu
, s koje će biti maknut nakon samo šest mjeseci.
2007.
– Preminuo istaknuti francuski filozof
Jean Baudrillard
(na slici)
, jedan od pionira filozofije
postmodernizma
7. marta
1785.
– Rodio se italijanski pisac
Alessandro Manzoni
, otac italijanskog historijskog romana te autor romana
Zaručnici
1872.
– Rodio se nizozemski slikar
Piet Mondrian
(na slici)
, najznačajniji predstavnik
neoplasticizma
, poznat po svojim raznobojnim otvorenim kompozicijama.
1876.
Škotski
inovator
Alexander Graham Bell
dobio
patent
za izum kojeg je nazvao
telefon
1945.
Josip Broz Tito
formirao privremenu jugoslavensku vladu u koju su, osim komunista, ušli i
Milan Grol
, predsjednik Demokratske stranke i Ivan Šubašić, član
Hrvatske seljačke stranke
1999.
– Preminuo
Stanley Kubrick
, jedan od najboljih režisera u historiji te autor filmova
Dr. Strangelove
2001: Odiseja u svemiru
Paklena naranča
Full Metal Jacket
8. marta
1899.
– Rodio se hrvatski i jugoslavenski pisac
Mato Lovrak
, autor ekraniziranih dječjih uspješnica
Vlak u snijegu
Družba Pere Kvržice
1917.
– Nizom prosvjeda u
Petrogradu
započela je
Februarska revolucija
, koja će rezultirati
carevom
abdikacijom i uspostavom Privremene vlade na čelu s
Grigorijem Lavovim
1930.
– Umro je
William Howard Taft
(na slici)
, 27.
predsjednik Sjedinjenih Država
i jedini koji je služio i kao predsjednik
Vrhovnog suda
1957.
– Po završetku
Sueske krize
Egipat
ponovo otvorio
Sueski kanal
za promet.
1978.
BBC
Radio 4 emitirao prvu epizodu emisije
Vodič kroz galaksiju za autostopere
Douglasa Adamsa
, koja će kasnije inspirirati seriju romana i adaptacija te postati jedan od najpopularnijih
SF
serijala modernog doba.
9. marta
1814.
– U selu Morinci rođen
Taras Ševčenko
, proslavljeni
ukrajinski
pjesnik i umjetnik, kojeg se danas smatra ocem moderne ukrajinske književnosti.
1831.
– Francuski kralj
Louis-Philippe I
donio ordonansu kojom je osnovana elitna
Legija stranaca
, inicijalno s ciljem pružanja podrške u
ratu u Alžiru
1908.
– Nakon raskola u članstvu Milanskog kriketskog i fudbalskog kluba zbog spora oko prihvata stranih igrača, osnovan je
Foot-Ball Club Internazionale
, koji će u narednom periodu postati jedan od najuspješnijih italijanskih fudbalskih klubova.
1933.
– U jeku
Velike depresije
američki Kongres
usvojio
Rooseveltov
Zakon o bankama, prvi paket zakona
New Deala
1943.
– Rodio se
Bobby Fischer
(na slici)
, ekscentrični američki
šahist
i svjetski prvak, jedan od najboljih šahista u historiji.
10. marta
241. pr. n. e.
– Pobjedom
kod Egatskih otoka
Rim
porazio
Kartagu
i zaključio
Prvi punski rat
1391.
– Preminuo
Tvrtko I Kotromanić
, posljednji ban i prvi
kralj Bosne
1892.
– U
Le Havreu
se rodio
Arthur Honegger
, utjecajni i ugledni
francuski
kompozitor te jedan od članova grupe
Les Six
1922.
– Britanske vlasti uhapsile aktivista
Mahatmu Gandhija
nakon čega su ga optužile za pobunu i osudile na šest godina zatvora. Gandhi je pušten nakon samo dvije godine zbog operacije
apendiksa
1948.
– Pod prozorom kupaonice Ministarstva vanjskih poslova, u kojemu je radio, pronađeno tijelo
Jana Masaryka
(na slici)
. Iako je službena verzija glasila na
suicid
, njegova smrt i danas je nerazjašnjena.
11. marta
222.
Pretorijanska garda
izvršila
atentat
na
cara
Elagabala
i njegovu majku. Njihova tijela su osakaćena i bačena u
Tiber
uz klicanje naroda, a novi car je postao
Aleksandar Sever
1955.
– Od
srčanog udara
preminuo škotski liječnik Sir
Alexander Fleming
(na slici)
, zaslužan za otkriće
penicilina
te dobitnik
Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu
1945.
godine.
1990.
– Vrhovno vijeće Republike potpisalo zakon, kojim je
Litva
proglasila nezavisnost od
Sovjetskog Saveza
1991.
Jugoslavenska
tenisačica
Monika Seleš
, koja je tada imala tek dva osvojena
Grand Slama
, po prvi puta postala broj 1 na
WTA
listi.
2006.
– Tijekom suđenja za
ratne zločine
, u
haškom pritvoru
umro bivši srpski predsjednik,
Slobodan Milošević
12. marta
1685.
– Rodio se
irski
filozof
George Berkeley
, najznačajniji predstavnik
subjektivnog idealizma
1922.
– U
Lowellu
se rodio
Jack Kerouac
, utjecajni
američki
pisac i pjesnik te jedan od predvodnika beat generacije.
1938.
– Ulaskom
njemačkih trupa
Austriju
izvršen
Anschluss
(na slici)
, čime je ta zemlja pripojena
Trećem Reichu
1947.
– Predsjednik
Truman
Kongresu
predstavio vanjskopolitički program o zadržavanju širenja
komunizma
, znan kao
Trumanova doktrina
2003.
– U
atentatu
Beogradu
ubijen
srpski
premijer
Zoran Đinđić
13. marta
1781.
– Britansko-njemački
astronom
William Herschel
u vrtu svoje kuće otkrio planet
Uran
, misleći da se radi o
kometu
1881.
– Poljski
nihilist
Ignacy Hryniewiecki izvršio
atentat
na ruskog cara
Aleksandra II
1940.
– Na snagu stupio mirovni sporazum iz
Moskve
, potpisan dan ranije, kojim je okončan
Zimski rat
između
Finske
Sovjetskog Saveza
1975.
– U
Beogradu
preminuo jugoslavenski pisac i
nobelovac
1961.
),
Ivo Andrić
, autor romana
Na Drini ćuprija
2013.
– Argentinski
isusovac
Jorge Mario Bergoglio
(na slici)
izabran
je za novog
papu
, pod imenom
Franjo
, nakon renuncijacije
Benedikta XVI
, postavši tako prvi južnoamerički papa u historiji.
14. marta
1794.
Eli Whitney
dobio
patent
za svoj stroj za čišćenje pamuka
(na slici)
1835.
– U
Gajevoj
Danici
objavljena pjesma "
Horvatska domovina
Antuna Mihanovića
, koja će kasnije postati
himna
Republike Hrvatske
1932.
– Rodio se srpski i jugoslavenski pjesnik, scenarist i pisac radio drama
Miroslav Antić
, jedan od pionira
jugoslavenskog
crnog vala.
1939.
– Pod pritiskom i patronatom
Trećeg Reicha
Slovačka
proglasila nezavisnost od
Čehoslovačke
2006.
– Nakon kontroverznog izbora u kojem je ponovo pobijedio
crnogorski
bend
No Name
i sukoba koje je izbor izazvao, UJRT objavio kako
Srbija i Crna Gora
nije izabrala svog predstavnika za
Eurosong
. Njihovo mjesto u finalu pripalo je
Hrvatskoj
15. marta
44. pr. n. e.
– Na praznik
Martovskih ida
, u zgradi
Senata
atentatu
ubijen rimski vojskovođa i diktator,
Gaj Julije Cezar
(na slici)
1848.
– U jeku
Proljeća naroda
, izbila
revolucija
Mađarskoj
, samo tri dana nakon one u
Beču
1906.
– Charles Rolls i Henry Royce osnovali su
automobilsku
industrijsku kompaniju
Rolls-Royce
1941.
– Preminuo rusko-njemački slikar
Alexej von Jawlensky
, jedan od velikana
ekspresionizma
i članova skupine
Der Blaue Reiter
1972.
– Premijerno prikazan film
Kum
, prvi dio kultne trilogije
Francisa Forda Coppole
nastale prema djelu
Marija Puza
, u kojemu nastupaju
Marlon Brando
Al Pacino
Robert Duvall
James Caan
16. marta
37.
– U
Mizenumu
, u 78. godini života i pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, umire rimski car
Tiberije
, kojega će naslijediti njegov posvojeni unuk,
Kaligula
1787.
– Rodio se njemački fizičar
Georg Simon Ohm
, tvorac
Ohmovog zakona
, u čiju je čast
jedinica za električni otpor
dobila ime.
1839.
– Rodio se francuski pjesnik i kritičar
Sully Prudhomme
, najpoznatiji kao prvi dobitnik
Nobelove negrade za književnost
1901.
).
1900.
Britanski
arheolog
Sir Arthur Evans
kupio zemljište u okolici ruševina palače u
Knososu
, najvećeg arheološkog nalazišta iz
brončanog doba
na
Kreti
, što će mu omogućiti monopol nad iskapanjem same palače.
1942.
– Održano prvo eksperimentalno lansiranje rakete
V-2
(na slici)
; raketa je eksplodirala tokom lansiranja.
17. marta
1847.
– U
Aleksandrovu
se rodio srpski kompozitor i pijanist
Jovan Paču
, najpoznatiji po brojnim pjesmama koje su stekle veliku popularnost u narodu.
1914.
– U
Zagrebu
umro hrvatski pisac
Antun Gustav Matoš
(na slici)
, ostavivši na noćnom ormariću pokraj
bolničke
postelje pjesmu "Notturno", jedno od svojih najpoznatijih djela.
1967.
– U
zagrebačkom
Telegramu
objavljena je
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
1969.
– Nakon smrti Levija Eškola,
Golda Meir
postala četvrta
predsjednica vlade
Izraela
i prva žena na toj poziciji.
1991.
– Održan je
referendum
o postojanju
Sovjetskog Saveza
. Unatoč 77.85% glasova za, država je ukinuta u prosincu iste godine.
18. marta
1871.
– Radničkom pobunom u
Parizu
neslužbeno proglašena
Pariška komuna
(na slici karikatura iz tog razdoblja)
; predsjednik
Adolphe Thiers
naredio je evakuaciju grada.
1915.
– U sklopu
Galipoljske kampanje
Britanija
Francuska
započele pomorski napad na
Dardanele
, koji će završiti njihovim fijaskom.
1925.
– U saveznoj državi
Missouri
izbio najsmrtonosniji
tornado
u američkoj historiji, i treći u svjetskoj, koji je odnio preko 750 žrtava.
1948.
– Povlačenjem vojnih i civilnih stručnjaka iz
Jugoslavije
, započeo
raskid odnosa
između
Josipa Broza Tita
Josifa Staljina
2003.
Narodna skupština Republike Srbije
izabrala novu vladu na čelu s
demokratom
Zoranom Živkovićem
19. marta
1279.
– Pobjedom
Mongola
bitci kod Yamena
Kini
, završena je vladavina
dinastije Sung
1818.
– Rodio se hrvatski pjesnik
Petar Preradović
, jedan od glavnih predstavnika
Ilirskog pokreta
1976.
– Preminuo hrvatski kompozitor
Ivo Tijardović
, autor uspješnih i popularnih
opereta
Mala Floramy
Spli'ski akvarel
1982.
Argentinskom
okupacijom otoka
Južna Georgia
započeo
Falklandski rat
1987.
– Preminuo je
Louis de Broglie
(na slici)
, francuski fizičar, plemić i
nobelovac
1929.
) zaslužan za otkriće dualnih, valno-čestičnih svojstava materije.
20. marta
235.
– Nakon
atentata
na cara
Aleksandra Severa
, za rimskog cara proglašen
Maksimin Tračanin
, prvi stranac na čelu
Rima
. Ovim događajem završila je era
principata
, a započela je tzv.
kriza 3. vijeka
1828.
– Rodio se norveški pisac
Henrik Ibsen
(na slici)
, autor drame
Nora
i jedan najznačajnijih predstavnika građanske drame.
1894.
– U
Torinu
umro
Lajos Kossuth
, mađarski pravnik i političar, predvodnik
revolucije iz 1848.
godine.
1956.
Tunis
je stekao nezavisnost od
Francuske
2003.
– U ranim jutarnjim satima,
Sjedinjene Države
i tri saveznice započele
invaziju na Irak
, s ciljem rušenja vlade
Saddama Husseina
21. marta
1804.
– Na snagu stupio
Napoleonov
Code civil
, francuski
građanski zakonik
koji je označio početak reforme prava u
Francuskoj
1879.
– U
Splitu
se rodio kompozitor i glazbeni pedagog
Josip Hatze
, autor opere
Adel i Mara
1919.
– Proglašena je
Mađarska Sovjetska Republika
, na čijem se čelu nalazio komunistički revolucionar
Bela Kun
1933.
– U
Bavarskoj
završena izgradnja
logora Dachau
, prvog
koncentracijskog logora
nacističkoj Njemačkoj
1965.
– Aktivist
Martin Luther King, Jr.
uspješno poveo 3,200 ljudi na
marš za građanska prava
iz
Selme
Montgomery
u saveznoj državi
Alabami
(na slici)
22. marta
1508.
Fernando II od Aragona
imenovao navigatora
Ameriga Vespuccija
glavnim navigatorom
Španskog Imperija
1687.
– Od posljedica
gangrene
koju je zadobio tako što je štapom ozlijedio prst, preminuo francuski kompozitor
Jean-Baptiste Lully
(na slici)
, dvorski kompozitor
Louisa XIV
i jedan od prvih velikana
opere
1885.
– Rodio se hrvatski slikar
Josip Račić
, jedan od velikana
moderne
i član Minhenskog kruga.
1894.
– Završen prvi playoff
hokejaškog
Stanley Cupa
, u kojem je pobijedio Montreal Hockey Club.
1945.
Egipat
Sirija
Saudijska Arabija
Jordan
Irak
Libanon
Jemen
, koji će se priključiti dva mjeseca kasnije, u
Kairu
osnovali
Arapsku ligu
23. marta
1754.
– Rodio se
baron
Jurij Vega
, slovenski
matematičar
astronom
, najpoznatiji po svom radu na
logaritmima
1775.
Patrick Henry
Virginiji
održao svoj poznati govor "Give me Liberty, or give me Death!"
(na slici)
, zahtijevajući vojnu akciju protiv
Britanskog Imperija
1879.
Čile
napao
Boliviju
kod rijeke Topáter, što se smatra prvim sukobom
Pacifičkog rata
1903.
– U masovnim demonstracijama protiv režima kralja
Aleksandra Obrenovića
, koje su organizirali
Dimitrije Tucović
Triša Kaclerović
, u
Beogradu
poginulo pet, a ranjeno šest osoba.
1919.
– U
Milanu
Benito Mussolini
osnovao
fašistički pokret
24. marta
1603.
– Preminula je engleska kraljica
Elizabeth I
, posljednja vladarica iz
dinastije Tudor
. Prijestolje će preuzeti katolička
dinastija Stuart
, čiji je vladar
James I
postao prvi vladar
Škotske
Engleske
1707.
– Potpisivanjem
Zakona o uniji
Škotska
Engleska
formirale
Veliku Britaniju
1882.
– Njemački liječnik
Robert Koch
objavio da je otkrio
bakteriju
koja uzrokuje
tuberkulozu
, što će mu
1905.
donijeti
Nobelovu nagradu
1946.
– Iznenadno je preminuo ruski
šahist
Aleksandar Aljehin
(na slici)
, četvrti svjetski prvak u šahu i jedan od najboljih igrača u historiji.
1999.
– Snage
NATO
-a započele
zračni napad
na
Srbiju
, tadašnju
SR Jugoslaviju
, nakon čega je u zemlji proglašeno ratno stanje. Bio je to prvi NATO-ov napad na suverenu državu.
25. marta
421.
– Posvetom Crkve svetog Giacoma u dvanaest sati, prema
legendi
, osnovan grad
Venecija
1655.
– Nizozemski naučnik
Christiaan Huygens
otkrio
Titan
, najveći
Saturnov
prirodni satelit.
1807.
– Izglasavanjem Zakona o trgovini robljem, u
Velikoj Britaniji i Irskoj
ukinuto
ropstvo
1881.
– Rodio se mađarski kompozitor
Béla Bartók
(na slici)
, jedan od najznačajnijih kompozitora moderne
klasike
, poznat po djelima u kojima je inkorporirao elemente
folklora
brojnih naroda.
1941.
– U
Beču
, premijer
Dragiša Cvetković
i ministar vanjskih poslova Aleksandar Cincar Marković potpisali protokol kojim je
Kraljevina Jugoslavija
pristupila
Trojnom paktu
26. marta
1812.
– U
potresu
jačine 7.7 po Richteru, potpuno uništena
venezuelanska
metropola
Caracas
1827.
– Potpuno
gluh
, u svom domu u
Beču
preminuo njemački kompozitor
Ludwig van Beethoven
, posljednji velikan
klasicizma
i začetnik
romantizma
1953.
– Liječnik
Jonas Salk
na
radiju
objavio kako je uspješno testirao cjepivo protiv
poliomijelitisa
na skupini odraslih ljudi i djece.
1979.
Anwar Sadat
Menahem Begin
Jimmy Carter
Washingtonu
potpisali Izraelsko-egipatski mirovni sporazum, prvi takve vrste između
Izraela
i neke arapske zemlje.
1984.
– Skokom u
Savu
, u
Beogradu
se ubio jugoslavenski pisac
Branko Ćopić
(na slici)
, autor
Ježeve kućice
i dječjeg romana
Orlovi rano lete
27. marta
1933.
Japan
istupio iz
Lige naroda
nakon što je ta organizacija osudila okupaciju
Mandžurije
1941.
– Okončan je
vojni udar
Kraljevini Jugoslaviji
. Svrgnuti su
regent
Pavle
i šefovi vlade
Cvetković
Maček
, a na čelo zemlje dolaze maloljetni
Petar II
i predvodnik puča, general
Dušan Simović
1958.
Nikita Hruščov
postao
premijer Sovjetskog Saveza
1968.
– U zrakopolovnoj nesreći, prilikom rutinskog leta, poginuo sovjetski kozmonaut
Jurij Gagarin
, prvi čovjek u
svemiru
1993.
– Sud u
Palermu
potvrdio optužnicu protiv bivšeg
premijera
i čelnika
Kršćanske demokracije
Giulija Andreottija
(na slici)
, za vezu s
mafijom
u jednom od najvećih političkih skandala u italijanskoj historiji.
28. marta
1801.
Kraljevina Napulj
Prva Francuska Republika
Firenzi
zaključile
mirovni sporazum
, čime je završen jedan od
revolucionarnih ratova
1846.
– U
Zagrebu
premijerno izvedena opera
Ljubav i zloba
Vatroslava Lisinskog
, prva
hrvatska
nacionalna opera
1881.
– Od posljedica neumjerenog
alkoholizma
umro ruski kompozitor
Modest Musorgski
(na slici)
, član
Petorice
te autor opere
Boris Godunov
, suite
Slike s izložbe
i simfonijske pjesme
Noć na golom brijegu
1936.
– Rodio se
Mario Vargas Llosa
, ugledni
peruanski
pisac i profesor te dobitnik
Nobelove nagrade za književnost
2010.
godine.
1941.
– Slavna engleska spisateljica
Virginia Woolf
, autorica romana
Gospođa Dalloway
Svjetionik
, počinila
suicid
skokom u rijeku
Ouse
29. marta
1867.
– Kraljica
Viktorija
dala kraljevski pristanak na Zakon o britanskim posjedima u Sjevernoj Americi, temeljem kojega je od
1. srpnja
formalno uspostavljen
dominion
Kanada
(grb na slici)
1901.
– Rodio se
hrvatski
jugoslavenski
crtač
stripa
Andrija Maurović
, koji se danas smatra "ocem" hrvatskog i jugoslavenskog stripa.
1945.
– S radom prestalo
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka
Novomu Pazaru
1973.
– Dvije godine prije službenog kraja
rata
, posljednje
američke
trupe napuštaju
Južni Vijetnam
1982.
– U
Münchenu
umro ugledni njemački kompozitor i pedagog
Carl Orff
, autor poznate
kantate
Carmina burana
30. marta
1844.
– U
Metzu
se rodio
francuski
pjesnik
Paul Verlaine
, jedan od velikana
simbolizma
, poznat po burnoj aferi s mladim pjesnikom
Arthurom Rimbaudom
1856.
– U
Parizu
je potpisan
mirovni sporazum
kojim je završen
Krimski rat
1867.
– Američki državni tajnik
William H. Seward
kupio
Aljasku
od
Rusije
za samo $4.19 po km².
1949.
– Na trgu Austurvöllur u
Reykjavíku
dolazi do
masovnih demonstracija
protiv odluke
islandskog
parlamenta
o pristupanju
NATO
paktu.
1981.
– Želeći impresionirati
Jodie Foster
nakon gledanja filma
Taksist
, pomahnitali obožavatelj John Hinckley, Jr. pokušao izvršiti
atentat
na američkog predsjednika
Ronalda Reagana
(na slici)
31. marta
1732.
– Rodio se austrijski kompozitor
Joseph Haydn
, jedan od trojice velikana
klasike
1876.
– U
Vranju
se rodio srpski pisac
Borisav Stanković
, autor romana
Nečista krv
i jedan od velikana
realizma
Srbiji
1889.
– Službeno je otvoren
Eiffelov toranj
(na sllici)
Eiffelova
željezna konstrukcija visoka 300 metara, tada najviša građevina na svijetu.
1909.
Kraljevina Srbija
priznala
austrijsku
upravu
Bosni i Hercegovini
objavom kako nisu povrijeđeni njezini nacionalni interesi.
1980.
– Umro je
Jesse Owens
, slavni američki
atletičar
najznačajniji po nastupu na
Olimpijadi 1936.
nacističkoj Njemačkoj
Izvor:
Kategorija
Izabrani događaji
Wikipedija
Na današnji dan/3.
Započni temu